Kina je u srpnju ostvarila povijesni rekord po uvozu plina, zakupivši ogromne količine plina koji se dostavlja plinovodima, ali i LNG-a. Carinska uprava je objavila da je Kina u srpnju uvezla 12,25 mlrdm m3 plina, ili 27% više nego u istom mjesecu lani, ili 13% više nego u lipnju. Isporuke LNG-a prema Kini porasle su za 7 mlrd. m3, a plin iz plinovoda za 5 mlrd. m3.
Prirodni plin je fosilno gorivo, ali sagorijeva okoliš puno nižim emisijama CO2 od naftnih derivata ili ugljena.
Istodobno, tradicionalni korisnici nafte i ugljena mogu se preusmjeriti na plin relativno jednostavnim tehnološkim mjerama. Zbog ovih karakteristika smatra se izvorom energije koji može olakšati prijelaz na energiju s niskim udjelom ugljika, pa stoga ne čudi što je Kina posljednjih godina postala jedan od najvećih korisnika prirodnog plina, s brzim razvojem koji se više ne temelji na ugljenu nego na čistijim izvorima energije. Kina nema dovoljno veliku domaću proizvodnju plina i to je prilika za izvoznike.
Prijevoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) također je sve konkurentniji u pogledu opskrbe cjevovodima. Mnoge su kompanije stoga strateški usmjerile svoje ambicije prema kineskom tržištu od kojeg se u budućnosti očekuje mnogo.
Kina iduće godine planira postati najveći svjetski uvoznik LNG-a. Sada je to Japan koji je LNG počeo uvoziti još prije pola stoljeća i ondje ima udio od 40% u proizvodnji energije. Taj će udio samo rasti jer Japan nakon katastrofe u nuklearnoj elektrani u Fukushimi ne može više računati na širenje proizvodnje energije iz nuklearnih izvora, a okolišni propisi gotovo da onemogućavaju izgradnju novih elektrana na ugljen.
Zbog svega navedenog prirodni plin postaje gotovo jedini energent koji bilježi stabilan rast, nije u krizi i pred kojim je izgledno pozitivna perspektiva.
