Kina razvija obnovljivu energiju dvostruko brže od ostatka svijeta zajedno

Drugo najveće svjetsko gospodarstvo emitira najviše stakleničkih plinova koji ubrzavaju klimatske promjene.

Kina je obećala da će doseći vrhunac emisija ugljika do 2030. i da će ih do 2060. svesti na neto nultu razinu.

Kina je posljednjih mjeseci bila pogođena s nekoliko ekstremnih vremenskih nepogoda koje klimatske promjene čine sve intenzivnijima.

Kina trenutačno gradi kapacitete za iskorištavanje obnovljivih izvora energije od 339 GW, uključujući 159 GW energije vjetra i 180 GW solarne energije, što odgovara 64 posto novih globalnih kapaciteta.

To je “gotovo dvostruko više od ostatka svijeta zajedno”, po istraživanju Globalnog energetskog monitora, američke nevladine organizacije.

Po tome je daleko ispred drugoplasiranog SAD-a koji gradi samo 40 GW.

Kina je počela pripremne radove za izgradnju trećine kapaciteta za energiju vjetra i Sunca koje je do sada najavila, u odnosu prema globalnom prosjeku od samo 7 posto.

To doduše prate neki nedostaci. Kineska elektroenergetska mreža oslanja se na termoelektrane na ugljen kad poraste potražnja za energijom.

I teško prenosi obnovljivu energiju proizvedenu u zabačenim sjeverozapadnim regijama do gospodarskih središta na istoku.

No ukupni kineski kapaciteti za energiju vjetra i Sunca trebali bi ove godine premašiti ugljen.

Brz razvoj obnovljivih izvora energije budi nade da će kineske emisije ugljika doseći vrhunac prije od očekivanog.

U odvojenom izvjetaju objavljenom u četvrtak, Centar za istraživanje energije i čisti zrak (CREA) objavio je da Kina nije izdala nove dozvole za čeličane na ugljen u prvoj polovici 2024.

To je prvi put na polugodišnjoj osnovi da nisu izdane nove dozvole otkako je Kina u rujnu 2020. objavila dva cilja za ugljik, što je neovisna istraživačka organizacija pozdravila kao moguću “prekretnicu”. Dva cilja odnose se na vrhunac emisija ugljika do 2030. i ugljičnu neutralnost do 2060.

Gotovo dvije trećine velikih svjetskih solarnih i vjetroelektrana trenutno se gradi u Kini, pokazalo je u četvrtak istraživanje američkog instituta Global Energy Monitor (GEM), a na drugom mjestu svjetske ljestvice nalazi se SAD.

Azijski div zauzeo je tako uvjerljivo prvo mjesto na svjetskoj ljestvici, pripremajući nove kapacitete za proizvodnju struje iz energije Sunca i vjetra gotovo osam puta veće od onih u SAD-u.

Zahvaljujući Kini cilj o utrostručenim kapacitetima za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora do kraja 2030. sada je “nadohvat ruke”, čak i ako se ne povećaju kapaciteti hidroenergije, zaključuje američki institut, pozivajući Peking da UN-u iduće godine predstavi još ambicioznije ciljeve.

Peking je također na dobrom putu da cilj zacrtan za 2030. ostvari već do kraja mjeseca i na mrežu priključi solarne i vjetroelektrane kapaciteta 1.200 gigavata, priopćio je prošlog tjedna australski institut Climate Energy Finance.