Koliko će se povećati računi za struju?

U paketu s višom cijenom plina moglo bi doći do niza poskupljenja proizvoda i usluga. Što čeka građane i poduzetnike?

Vedran Špehar, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstvu, rekao je u emisiji U mreži Prvog da je ovo drugi korak započet 1. listopada.

- Zbog rasta cijena energenata na tržištu, Vlada RH je u rujnu donijela paket mjera kojima se trebalo kompenzirati ono što slijedi. Sada je drugi korak povećanja cijena električne energije od 10 posto u odnosu na prošlu godinu, rekao je.

Dodao je da nema tih mjera da bi poskupljenje bilo mnogo više.

- Nažalost, doba jeftine energije je prošlo zbog energetske tranzicije i procesa koji će trajati barem 20-ak godina, pa i dulje. Stoga što mi kao društvo želimo održivu energetiku, neutralan CO2, kako bi naši nasljednici živjeli kao i mi. Ovako kako se mi ponašamo prilično je neodgovorno i ne vodi dobrom, naglasio je Špehar.

Ističe da održiva energija ima svoju cijenu.

- Druga stvar je da je Ukrajina bila veliki izvoznik i opskrbljivač struje za Europu. Te infrastrukture više nema i Ukrajina se iz velikog izvoznika pretvorila u velikog uvoznika, rekao je Špehar.

Građani bi mogli očekivati veće račune od 4 do 7 eura.

Ana Knežević, Hrvatska udruga za zaštitu potrošača, kazala je da se svako poskupljenje energenata neizbježno odražava na povećanje cijena.

- Oni koji imaju mjesečno očitanje brojila to će ići automatski, a oni koji očitavaju šestomjesečno se iznenade. Kažemo im da bi im to bilo manje stresno da očitavaju mjesečno svoja brojila. Na računima ima mnogo informacija koje ljudi uglavnom ne čitaju, ali i ne razumiju, rekla je.

Dodala je kako smjernice UN-a govore da bi potrošačima bilo lakše da plaćaju jednu cijenu. Mi imamo iz dodataka i onda se potrošači izgube, rekla je Knežević.

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, rekao je da građani dugi niz godina plaćaju maloprodajnu cijenu električne energije, a poslodavci višu veleprodajnu cijenu.

- To je izvan svake logike, naglašava i dodaje da se socijalna politika može voditi na mnogo više načina nego kroz cijene energenata te da raste naša ovisnost o njihovoj cijeni.

- HUP se zauzima za povećanje investicija u nove kapacitete. Danas je fokus na obnovljivim izvorima. Iako su investitori sagradili nove kapacitete od 2600 megavatsati, samo zato što HERA nije donijela metodologiju za priključak tih kapaciteta, to nije spojeno na mrežu, rekao je Stojić.

Objasnio je da 2600 megavatsati može pokriti otprilike polovinu potreba stanovništva u Hrvatskoj.

- Kada bi se to spojilo, imali bismo slatke brige oko politike cijena, naglasio je.

Rekao je kako veliki potrošači u europskim okvirima i nisu veliki, a oni plaćaju cijenu iznad prosjeka EU-a.

- To je bitno stoga što su neki naši veći poduzetnici zbog toga manje konkurentni, kazao je.

Špehar ističe da se poskupljenje odnosi prvenstveno na kućanstva i male neprofitne tvrtke. Kod njih su regulirane cijene te se na njih odnose mjere za ublažavanje poskupljenja.

Knežević je naglasila da od 2022. godine imamo stalni rast cijena.

- Udruge potrošača stalno se prozivaju da bi trebale reagirati. Mi nemamo ovlasti, a tražili smo da ih imamo, istaknula je.

Stojić se osvrnuo na uvođenje eura u jeku energetske krize, uvoza prehrambenih proizvoda i rata u Ukrajini. Smatra da imamo cijeli niz uvezenih šokova što se tiče cijena.

Špehar naglašava da je Hrvatska dio jednog velikog društva gdje se svaka promjena na tržištu odražava na nas.

- Ekološki imperativ je svima prihvatljiv, ali on ima svoju cijenu. To su milijarde eura koje svima nama dolaze na naplatu, rekao je.

Knežević se osvrnula na umirovljenike koji imaju manje od 300 eura mirovine i zapitala što s njima.

- Ovdje smo samo obrazložili situacije, ali situacije se trebaju mijenjati. Nisu pomoć ograničene cijene ako vi taj proizvod ne možete kupiti, naglasila je.

Stojić je kazao da su u odnosu na kraj 2019. ukupna primanja zaposlenih do danas porasla za 58 posto nominalno, a 28 posto realno.

- Prosječna cijena košarice porasla je oko 30 posto, dodao je.

Ističe da smo vezano uz realni medijalni dohodak u posljenjih 4-5 godina preskočili četiri članice EU-a.

- Činjenica je da standard građana u Hrvatskoj raste, zaključio je Stojić.