Korištenje olovnog benzina iskorijenjeno

Gotovo stoljeće nakon što su liječnici prvi put upozorili na otrovne učinke olovnog benzina, Alžir je postao posljednja zemlja koja je iscrpila sve svoje zalihe, objavio je UNEP i nazvao tu vijest značajnom pobjedom u borbi za čišći zrak.

"Uspješna provedba zabrane olovnog benzina velika je prekretnica za globalno zdravlje i naš okoliš", rekla je Inger Andersen, izvršna direktorica UNEP-a sa sjedištem u Nairobiju.

Olovni benzin se još prije dva desetljeća koristio u više od 100 zemalja unatoč studijama koje su ga povezivale s preranom smrću, lošim zdravljem i zagađenjem zraka i tla.

Prve zabrinutosti pojavile su se 1924. godine kada su hospitalizirani deseci radnika, a pet ih je umrlo nakon što su u rafineriji koju je vodio američki gigant Standard Oil pretrpjeli teške konvulzije.

Ipak je sve do 1970-ih gotovo sav benzin koji se prodavao diljem svijeta sadržavao olovo.

Kad je UNEP 2002. pokrenuo kampanju iskorjenjivanja olovnog benzina, mnoge velike gospodarske sile već su prestale koristiti to gorivo, uključujući Sjedinjene Države, Kinu i Indiju. No situacija u zemljama s nižim prihodima bila je drugačija.

Nakon što su Sjeverna Koreja, Mjanmar i Afganistan prestali prodavati olovni benzin 2016., on je od tada još bio dostupan tek u šačici zemalja. Nakon Iraka i Jemena, Alžir je zadnji okončao ovisnost o tom zagađivaču.

UNEP je priopćio je da će iskorjenjivanje olovnog benzina "spriječiti više od 1,2 milijuna preranih smrti godišnje, povećati kvocijent inteligencije među djecom, sačuvati 2,44 bilijuna dolara svjetskoj ekonomiji i smanjiti stopu kriminala".

Greenpeace pozdravio je tu vijest kao "proslavu kraja jedne toksične ere".

"To jasno pokazuje da, ako možemo postupno ukinuti jedno od najopasnijih goriva koja zagađuju okoliš u 20. stoljeću, možemo ukinuti apsolutno sva fosilna goriva", rekla je Thandile Chinyavanhu, aktivistica za klimu i energiju u Greenpeaceu.