Mesarović: Najbolje rješenje za Srbiju je zakup 10 posto kapaciteta mađarske nuklearke

On je za Betu rekao da će to biti prvi korak, a drugi bi trebao biti priprema za izgradnju nuklearne elektrane u Srbiji, što će omogućiti da se zakonom ukine zabrana, odnosno moratorij na izgradnju nuklearne elektrane. elektrana.

"Nuklearka bi zamijenila termoelektrane na ugljen u Srbiji koje su van pogona. Zakup deset posto kapaciteta mađarske nuklearke značio bi osigurati novih 240 megavata električne energije, što bi bilo ekvivalentno proizvodnje u jednom pogonu u termoelektrani Nikola Tesla u Obrenovcu", rekao je Mesarović.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je nedavno, nakon sjednice Vijeća za stratešku suradnju Srbije i Mađarske, da je od premijera Viktora Orbana zatražio da razmotri mogućnost da Srbija postane vlasnik pet ili deset posto nuklearne elektrane Paks, koja gradi ta zemlja. Ranije je izjavio da je s predsjednikom Azerbejdžana Ilhanom Alijevim razgovarao o zajedničkoj izgradnji plinske elektrane u Nišu.

Mesarović je rekao da bi se s Mađarima mogao dogovoriti zakup deset posto kapaciteta kako bi se prvo građanima pokazalo da je nuklearna energija sigurna te da bi se, osim toga, moglo započeti školovanje domaćeg osoblja u toj nuklearki. da bi bili spremni njome upravljati kada se izgradi u Srbiji.

"Za nuklearnu elektranu Paks Rusija je Mađarskoj dala vrlo povoljan državni kredit od deset milijardi dolara, a na njega se ne obračunavaju interkalarne kamate (kamate dok je gradnja u tijeku), dok su Mađari dali još 2,5 milijarde dolara. Mogući dogovor između Srbija i Mađarska, tu ne mora nužno biti Rusija, iako je ona dala najveći dio novca za tu elektranu”, rekla je Mesarović.

Dodao je da je uobičajeno da Rusija uzima istrošeno gorivo na preradu iz zemalja u koje isporučuje opremu i gorivo, pa će ga preuzimati i iz Mađarske.

Kako je rekao, Francuska također prerađuje istrošeno gorivo, dok ga drugi zbrinjavaju.

Rusija sada, kako je rekao, o svom trošku gradi četiri nuklearne elektrane u Egiptu i koristit će ih oko 30 godina, prodavati struju građanima te zemlje, a kada istekne dogovoreni rok tog konkretnog aranžmana, predati ih Egiptu u vlasništvo i Egipat će ih moći koristiti još 40-50 godina.

Na pitanje hoće li Srbija za deset godina moći izgraditi nuklearnu elektranu, Mesarović je rekla da će za takav objekt trebati 20-25 godina, a onda će nestati ugljena i morat će se zatvoriti stare termoelektrane. .

Prema njegovim riječima, Mađarska 2035. godine zatvara četiri male nuklearne elektrane (Pakš-1) jer im je pri kraju vijeka trajanja te gradi dvije nove (Pakš-2) ukupne snage 2400 megavata.

Naveo je da je pretjerana procjena da će Srbija zbog umjetne inteligencije i električnih automobila idućih godina trošiti četiri puta više struje nego sada, kako tvrde predstavnici Vlade.

Prema Mesarovićevim riječima, to se može povezati s činjenicom da barem toliko i nekoliko puta treba povećati instaliranu snagu promjenjivih elektrana na sunčevo zračenje i vjetar, zbog njihove prirodno ograničene proizvodnje.

"Budući da je rast potrošnje električne energije postupan i da se ništa ne razvija tako dramatično, ukupna potrošnja može porasti oko dva puta", rekao je Mesarović.

Istaknuo je da je u blizini Niša potrebno izgraditi plinsku elektranu jer će konzorcij američke tvrtke UGTR i južnokorejskog Hyundai Engineeringa izgraditi šest solarnih elektrana od 1.000 megavata, pa kad nema dovoljno sunca, potrebno je osigurati proizvodnju iz drugog izvora, a plinska elektrana je najfleksibilnija kada je riječ o "pokrivanju" varijabilne proizvodnje.

Kako je kazala Mesarović, Srbija je pokušala zakupiti dio nuklearne elektrane "Belene" u Bugarskoj za vrijeme vlade Mirka Cvetkovića od 2008. do 2012. godine, ali nije postignut dogovor.

Umjesto lokacije Belena, Rusi su tu elektranu trebali graditi uz postojeću nuklearnu elektranu Kozloduj, no čini se da će umjesto ruske Bugari opremu uzeti od Amerikanaca, što je posljedica trenutno promijenjenim geopolitičkim okolnostima, rekao je Mesarović.

Dodao je da bi lokacija za izgradnju nuklearne elektrane u Srbiji bila uz Dunav, jer je za takvu elektranu potrebna velika količina vode, te da su osamdesetih godina prošlog stoljeća već istražene lokacije uz tu rijeku. , no sve je zaustavljeno 1989. kada je u SFRJ uveden moratorij na gradnju nuklearnih elektrana.

“Ako Srbija gradi nuklearnu elektranu, mora razmišljati i o skladištenju otpada