Već su izradili nekoliko prototipa, a od 2021. rade i na izgradnji prve komercijalno isplative fuzijske elektrane. Ta elektrana trebala bi proizvoditi električnu energiju snage barem 50 MW, a i više od toga, nakon otprilike jedne godine rada, tijekom koje će se proizvodnja postupno povećavati, piše Bug.
Plan Heliona je u komercijalni rad svoj prvi fuzijski reaktor pustiti već 2028. godine, daleko prije svih konkurentskih rješenja. Za to su već pronašli i prvog komercijalnog kupca – tehnološka kompanija Microsoft potpisala je ugovor o kupnji električne energije iz Helionove prve fuzijske centrale. U ugovor je uključen i elektrodistributer Constellation, koji će biti zadužen za prijenos energije.
Helionov reaktor sastoji se od dvije komore, promjera oko 2 metra. Magnetskim se impulsima plazma iz njih šalje u središnju komoru gdje se dva takva "paketa" sudaraju. Tamo se dodatno tlak povećava snažnim magnetima, a postiže se temperatura preko 100 milijuna °C. Pri toj temperaturi ioni deuterija i helija-3 trebali bi postići dovoljno velike brzine da prevladaju sile koje bi ih na atomskoj razini inače držale odvojenima, tj. da se pokrene lančana fuzijska reakcija, koja će davati više energije od uloženoga.
Uslijed fuzije u reaktoru dolazi do ekspanzije plazme, koja stvara novo magnetsko polje u komori reaktora. Iz tog magnetskog polja izravno se stvara električna energija u samom akceleratoru – što znači da nije potrebno, kao kod ostalih eksperimentalnih fuzijskih elektrana, zagrijavati vodu, pa energiju dobivati posredno, iz pare pomoću turbina.
Microsoft ima, kao i druge velike tehnološke kompanije, ambiciozan plan dekarbonizacije poslovanja i žele do 2030. godine postati ugljično negativni. Helion smatra da im svojom čistom fuzijskom energijom u tome može pomoći, ali i da njihova rješenja mogu cijelom svijetu ubrzati prijelaz na "zelene" izvore energije.
Trenutačno su, kažu, u fazi izgradnje sedmog prototipa reaktora, koji će prikazati svoju sposobnost proizvodnje električne energije tijekom 2024. godine.
