„Ekonomisti MMF-a procjenjuju da bi oslanjanje na kopneni i riječni prijevoz za uvoz dizela i benzina moglo pokriti najviše 80 posto domaće potrošnje, dok bi taj uvoz bio oko 25 posto skuplji od goriva dobivenog iz rafinerije Pančevo. Od aktiviranja sankcija početkom listopada, uvoz sirove nafte putem naftovoda JANAF – jedinog naftovoda koji opskrbljuje rafineriju Pančevo sirovom naftom – prestao je. Od tada, NIS-ova rafinerija Pančevo nastavlja prerađivati vlastite rezerve nafte, koje su na kraju iscrpljene početkom prosinca kada je domaća rafinerija obustavljena. U međuvremenu, vlasti su preventivno povećale vlastite strateške rezerve benzina i dizela tijekom ovog prijelaznog razdoblja. Vlasti neprestano rade na pronalaženju trajnog rješenja koje će rezultirati ukidanjem sankcija NIS-u, nastavkom poslovanja NIS-a i sigurnim obnavljanjem redovite opskrbe gorivom“, navodi se u izvješću MMF-a.
Patrika Losževski, izvršna direktorica MMF-a za Republiku Srbiju, i Vuk Đoković, njegov savjetnik i bivši državni tajnik u Ministarstvu financija, u izvješću navode da je neizvjesnost oko projekcija i dalje povišena, što odražava prirodu i opseg potencijalnih šokova. Rastuća globalna fragmentacija i rizik od produbljivanja geopolitičkih podjela mogli bi opteretiti trgovinu i uzrokovati nestabilnost na energetskim i financijskim tržištima, predstavljajući dodatne izazove za Srbiju, objašnjavaju Losževski i Đoković.
Izazovi u srpskom sektoru nafte i baznih metala doprinose neizvjesnosti, a brzo prevladavanje tih prepreka značajno bi potaknulo izglede za rast, prema njihovim riječima.
Od početka krize s NIS-om nismo čuli jasan plan kako srbijanske vlasti eventualno planiraju premostiti nadolazeće razdoblje i osigurati financiranje u sljedećoj godini. Od političara u Srbiji mogli smo čuti samo da postoje neke vrste "specijalnih operacija" koje će konkretno riješiti problem NIS-a, ali što se točno misli i o kakvim se operacijama radi, o tome još uvijek ne znamo ništa. Dio odgovora dobili smo u ovom izvješću MMF-a.
„Deficit će se financirati novim domaćim i međunarodnim zaduživanjem, kao i korištenjem značajnih državnih depozita, dok će se (bruto) javni dug dodatno smanjiti s 45,0 posto BDP-a u 2025. na 44,5 posto na kraju 2026., budući da će novo zaduživanje za financiranje deficita biti niže od rasta BDP-a. U skladu s posebnim fiskalnim pravilom, javne mirovine će se nominalno povećati za 12,2 posto, s obzirom na to da je rast mirovina povezan s rastom prosječne plaće, koji je u prethodnom razdoblju bio snažan, dok će plaće u javnom sektoru rasti za 5,1 posto“, navela su dvojica ekonomista u izvješću, dodajući da je Fiskalno vijeće ocijenilo da je „proračun zadržao svoju vjerodostojnost i pozdravio konzervativne projekcije prihoda“.
