MOL Grupa: Dobit prije oporezivanja porasla 23 posto

Dobit prije oporezivanja dosegnula je 546 milijuna USD, što je porast od 23 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Sve ključne djelatnosti ostvarile su napredak unatoč usporavanju gospodarstva, zajednički pridonoseći otpornim rezultatima Grupe u izazovnim makroekonomskim okolnostima. Rezultate je najviše poduprla snažna izvedba u djelatnosti Istraživanja i proizvodnje nafte i plina, stabilno poslovanje djelatnosti Rafinerija i marketinga, kontinuirani rast u djelatnosti Usluga kupcima te stabilna isporuka u djelatnosti Usluga kružnog gospodarstva, unatoč trajnim izazovima.

Predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor Zsolt Hernádi komentirao je rezultate:

„U razdoblju obilježenom geopolitičkim napetostima i ekonomskim previranjima uspjeli smo ostvariti stabilne rezultate. Ohrabrujuće je što su pozitivni rezultati prvenstveno posljedica poboljšanja unutarnjih performansi gotovo svih naših poslovnih djelatnosti. To nam daje čvrste temelje za suočavanje s budućim izazovima jer očekujem da će pred nama biti jednako nestabilna i neizvjesna vremena. U takvim okolnostima oslanjamo se na dokazanu MOL formulu: fiskalnu disciplinu, pametna ulaganja, diverzifikaciju, integrirani operativni model i dosljednu provedbu strateških ciljeva. Nema odstupanja – naš fokus ostaje na učinkovitosti i unaprjeđenju internih performansi bez kompromisa, kako bismo dodatno ojačali svoju konkurentnost. Naš cilj ostaje nepromijenjen: stvarati vrijednost za dioničare u kratkom roku i graditi MOL Grupu otpornu na buduće izazove.“

Djelatnost Istraživanja i proizvodnje nafte i plina ostvarila je bolji rezultat u odnosu na prethodno tromjesečje, što je potaknuto rastom cijena plina. Prosječna dnevna proizvodnja iznosila je 93 tisuće barela ekvivalenta nafte dnevno (mboepd), što se nalazi unutar planiranog raspona od 92-94 mboped, iako je blago pala u odnosu na prethodno tromjesečje zbog niže proizvodnje u srednjoj i istočnoj Europi. Istodobno, nastavljen je razvoj portfelja u Mađarskoj – zaključen je proces preuzimanja polja Endrőd, a bušotina Som-8 započela je s proizvodnjom.

Djelatnost Rafinerija i marketinga zabilježila je blagi rast rezultata u odnosu na isto razdoblje prošle godine, unatoč nižim rafinerijskim maržama i zahtjevnom poslovnom okruženju. Negativni čimbenici ublaženi su većim obujmom prerađenih sirovina, rastom vlastite prodaje (djelomično zbog velikih remonta u usporednom razdoblju), kao i boljim iskorištenjem kapaciteta. Iako je prodaja petrokemikalija porasla, ova djelatnost i dalje bilježi gubitke, što potvrđuje izazovno tržišno okruženje. Rafinerijske marže temeljene na cijeni Brent nafte stabilizirale su se oko dugoročnog prosjeka, dok su marže u petrokemiji ostale niske.

Djeltnost Usluga kupcima nastavila je s rastom, zahvaljujući doprinosu prodaje goriva i ne-goriva, unatoč vidljivim znakovima nepovoljnijeg makroekonomskog okruženja. Prodaja goriva porasla je na tržištima Rumunjske i Hrvatske. Iako je rast marža segmenta ne-goriva bio umjereniji nego prošle godine, temeljni trendovi i dalje su pozitivni. Fresh Corner mreža nastavila je s rastom te je na kraju prvog tromjesečja 2025. obuhvaćala 1341 lokaciju, što je povećanje od 1 % u odnosu na prethodno tromjesečje i 6 % u odnosu na isto razdoblje lani.

Djelatnost Usluga kružnog gospodarstva donijela je pozitivan EBITDA rezultat u prvom tromjesečju 2025., uglavnom zahvaljujući jednokratnim stavkama. Kapitalna ulaganja i dalje su bila usmjerena na širenje sustava povratne naknade (DRS), koji je do sada uspostavljen na više od 4800 lokacija, a broj vraćenih ambalažnih jedinica porastao je za 10 % u odnosu na prethodno tromjesečje, dosegnuvši približno 6,5 milijuna komada dnevno. Napredak je ostvaren i u drugim infrastrukturnim projektima, uključujući izgradnju novog reciklažnog dvorišta u Komáromu (uz planiranih dodatnih osam), kao i pripremne radove i javnu nabavu za projekt proizvodnje energije iz otpada.

Plinsko poslovanje zabilježilo je pad EBITDA-e u prvom tromjesečju 2025., unatoč snažnoj potražnji za uslugama transporta u regiji, jer je makroekonomsko okruženje postalo nepovoljnije.