U jeku potencijalne naftne krize na Bliskom istoku, mađarski MOL je ponovno priopćenjem komentirao cijene transporta nafte koje mu navodno uvjetuje Janaf. Čak su i objavili tablicu s navodnim troškovima. Njihovo priopćenje, ali i tablicu prenosimo u cijelosti.
"Posljednjih dana dano je mnogo izjava u vezi s cijenama koje naplaćuje hrvatska tvrtka za transport nafte Janaf. MOL-ov stav je jasan: neka činjenice govore same za sebe, što će razjasniti situaciju.
JANAF trenutno naplaćuje više od tri puta veću tranzitnu naknadu od one koju naplaćuje operater naftovoda TAL, koji polazi iz susjedne luke Trst i prolazi kroz Njemačku do Beča. Hrvatske cijene su više od jedan i pol puta veće od onih koje se primjenjuju na ukrajinskom dijelu, dok je Ukrajina u ratu, što predstavlja izvanredne izazove za ukrajinsku energetsku infrastrukturu, a te okolnosti nisu prisutne u slučaju JANAF-a.
Važno je napomenuti da tzv. kopneni prijevoz kroz Ukrajinu dostavlja sirovu naftu u regiju izravno od tvrtki proizvođača, bez dodatnih troškova prijevoza. Nasuprot tome, roba koja stiže u luku Omišalj prevozi se iz zemalja proizvođača (Libija, Saudijska Arabija, Kazahstan, Norveška itd.) morem u Hrvatskoj, što znači dodatni trošak prijevoza od 20-25 dolara po toni.
Ovaj dodatni trošak čini već neopravdane troškove prijevoza na hrvatskoj ruti još skupljima. Također je činjenica da je hrvatska tvrtka 2022. godine, nakon izbijanja rata, povećala svoje prijevozne naknade za više od 70 posto, dok kod pružatelja usluga nismo doživjeli sličan porast. Naknade za transport mogu se uspoređivati na osnovi po 100 kilometara", naveli su iz MOL-a te priložili tablicu.
"Također želimo naglasiti da trenutačno ne postoji potpisani ugovor između MOL-a i JANAF-a, što znači da se sadašnje isporuke odvijaju u pravno nereguliranom okruženju. MOL i dalje nastoji postići dogovor, no JANAF očito zloupotrebljava svoj položaj time što ne nudi prijevoz sirove nafte u skladu s cijenama u industriji te ne uzima u obzir dodatne troškove pomorskog prijevoza.
Istodobno, novi bi ugovor rješavanje sporova stavio pod hrvatsko pravo i nadležnost sudova u Zagrebu, umjesto pod austrijsko pravo i Arbitražni sud u Beču, što je bila praksa proteklih godina. MOL to ne može prihvatiti", zaključuje se u priopćenju.
