Može li građanski bunt spriječiti ekocid na Uni?

U mjestu Donja Suvaja u općini Gračac, danima traju protesti ljutitih mještana zbog početka izgradnje mini hidrocentrale na rijeci Uni, koja svega četiri kilometra dalje ulazi u BiH, gdje je većim tokom svrstana u kategoriju Nacionalnog parka. Lokalnim mještanima, koji su na početku bili sami, pridružili su se u međuvremenu stanovnici šireg područja, uključujući i stanovnike Bosne i Hercegovine koji poručuju da će stati u zaštitu ovog jedinstvenog spomenika prirode, po svaku cijenu.

„Gdje su zakoni, gdje su rješenja. Zašto se ovo nije moglo privremeno obustaviti dok se ne vidi šta će biti dalje. Svakim centimetrom bušenja korito se uništava i šanse da ga spasimo su sve manje i manje“, rekla je na protestima Božica Keča, mještanka Donje Suvaje i jedna od organizatorica protesta, koji su održani proteklog vikenda.

A protesti se nastavljaju nakon nekoliko dana "primirja", nakon što je investitor, kompanija „Pipra" iz Splita, obustavio radove dok se ne oglasi Državni inspektorat Hrvatske, što je najavljeno za ovaj tjedan.

Ali još važniji razlog za obustavu radova bila je činjenica da su stanovnici nekoliko dana ranije izašli pred bagere kako bi tijelima zaustavili gradnju. Do procjene n Inspektorata su mještani ovog kraja ali i oni iz susjednih općina u BiH, koji borave na lokaciji, spremni braniti devastaciju rijeke Une i cijelog njenog toka.

„Cijelo selo je ostalo bez vode kada su počeli radovi. Tako smo i saznali, što se događa. Jer gospoda su dovezli buldožere, bagere i počeli kopati i rušiti“, kažu u Udruzi za zaštitu rijeke „Una Srb“, naglasivši da se lokalno stanovništvo ali i svi prisutni odlučno protive ovom projektu, koji ugrožava neprocjenjivu prirodnu baštinu.

„Svaki oblik destrukcije u ovom zaštićenom području, koje je u susjednoj državi nacionalni park, je potpuno neprihvatljiv", poručuju iz „Une Srb“, pozivajući sve da im se pridruže u naporu da zaštite ovu rijeku i sačuvaju je za buduće generacije.

Aktivisti inzistiraju da se radovi potpuno obustave odlukama inspektorata ali i resornog ministarstva, odakle još nema nikakvih informacija o ovom slučaju. Ranije su tek priopćili da je građevinska dozvola izdata 2016. godine kada Hrvatska nije bila članica EU, što znači da tada nije bila potrebna Ocjena prihvatljivosti zahvata u Ekološkoj mreži. Za tu ocjenu, potrebna je Studija uticaja na životni okoliš koju danas, po svemu sudeći, ne bi mogli dobiti zbog potpune devastacije terena i ekocida, koji bi u tom slučaju nastao.

Zbog pokušaja uništavanja ovog jedinstvenog spomenika prirode, protestima se pridružio i Darko Rundek, koji je proteklog vikenda sa svojim bendom održao i koncert na Vrelu Une, kako bi skrenuo pažnju vlastima na devastaciju ove prirodne ljepote. Rundek je postao jedan od simbola za spas Une, a antifašistička „Aj, Karmela", sada se pjeva sa nešto drugačijim stihovima u Donjoj Suvaji.

„Mi smo protiv ulagača i njihovih pomagača, aj, aj Una!", sada je već himna koju okupljeni na protestima pjevaju svakog dana.

„Molim vas da spasite rijeku Unu prije nego bude prekasno. Ova jedinstvena i prekrasna rijeka je ugrožena, iako je pod zaštitom. Kod njenog izvora u Hrvatskoj počela je prije dva tjedna izgradnja brane i svaki dan radova nanosi nepopravljivu štetu rijeci i njenom eko-sistemu“, uputio je Rundek poruku hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću.

„Problem gradnje mini-hidroelektrane na Uni otvorio je brojna pitanja, a jedno od njih je vezano uz sistemsko izvlačenje energije iz prirode, od čega lokalna zajednica nema ništa, korist izvlače samo investitori”, rekao je Rundek, napominjući da neće odustati od protesta dok cijeli slučaj ne bude završen.

Iz vlade još nema odgovora, a na protestu su bili i predstavnici Možemo!, čiji je saborski zastupnik Marin Živković, rekao da je već zatražena dokumentacija od Odbora za zaštitu životne sredine i da se nada da će do jeseni inspekcija utvrditi sve nepravilnosti.

Građani traže hitnu i momentalnu obustavu svih radova na rijeci Uni, posebno jer se radi o prekograničnom pitanju. Rijeka Una u svom toku kroz BiH spada u kategoriju nacionalnog parka prirode.

Iako šturo, u cijelu priču su se zbog toga uključile i vlasti u BiH, koje opet ne djeluju jedinstveno, već preko entitetskih resornih ministarstava. Podsjetimo, zbog takvog odnosa Hrvatska sada ima konačnu lokaciju za odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, svega 800 metara od rijeke Une, koja je u ovom dijelu proglašena Parkom prirode.

„Hrvatska strana je očito, namjerno ili ne, propustila provesti postupak procjene uticaja na okoliš u prekograničnom kontekstu, što im je obveza u ovom slučaju. Naime, bilo kakvi radovi na ovom izvoru podrazumijevaju izradu Strateške procjene uticaja na okoliš u skladu s Konvencijom o procjeni uticaja na okoliš u prekograničnom kontekstu (Espoo konvencija)“, izjavila je federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder, napominjući da su uputili dokumentaciju Ministarstvu vanjskih poslova BiH, nakon čega je ona upućena vlastima Hrvatske.

Hrvatska je nakon ulaska u EU postala dio evropske ekološke mreže Natura 2000, što je izmijenilo pravnu regulativu u oblasti zaštite okoliša, tako da građevinska dozvola iz 2016. godine nije više valjana bez Ocjene prihvatljivosti ove mreže, koja trenutno ne postoji. Pored toga, aktivisti iz regije uključili su se u obranu Une, upozoravajući da je već zbog početka pripremnih radova prije nekoliko tjedana, došlo do onečišćenja riječnog toka koji prolazi kroz BiH.

„Kako je moguće da se ovo dešava na takvom mjestu i kako je netko odobrio te radove? Rijeka je zaštićena od 1968. godine i da netko odluči započeti s radovima, je nevjerovatno“ , kaže Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke, izražavajući čuđenje da je tako nešto moguće u zemlji koja je članica EU.

„Imate slučaj odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, nedaleko od rijeke Une. Za tu odluku se znalo još 1999. godine, a vlasti u BiH su predugo čekale na reakciju. Činjenica da je građevinska dozvola izdana 2016. godine, dovoljno govori da je bilo dovoljno vremena za reagiranje", zaključuje Topić.

Investitor, kompanija „Pipra", nije se do sada javno oglašavao o ovom pitanju, čekajući konačnu odluku inspektorata i resornog ministarstva.

Mediji u Hrvatskoj su prenijeli informaciju da je kompanija, koja gradi hidroelektranu, registrirana na adresi jedne privatne kuće u okolini Vrela Une, čiji vlasnik živi u Novom Sadu, a koji je o svemu saznao iz medija.