Nestašice goriva u Sloveniji: Država pušta na tržište dodatne količine rezervi

Ministar zaštite okoliša, klime i energetike Bojan Kumer naglasio je da ne vide ozbiljne rizike za pouzdanu opskrbu energijom.

"U Sloveniji ne vidimo ozbiljne rizike za pouzdanu opskrbu energijom u kratkom roku. To je, uostalom, bio jedinstven i jednoglasan zaključak jučerašnje krizne skupine kada smo se sastali", rekao je, skrećući pozornost na dva pitanja koja se pojavljuju.

Dva ključna pitanja

"Prvo je hoće li biti dovoljno energije i hoće li opskrba biti pouzdana, a drugo pitanje je kakav će utjecaj svi ti uvjeti, koji su uglavnom globalnog porijekla, imati na cijene za ljude, na cijene za gospodarstvo u nadolazećim tjednima ili mjesecima", rekao je, naglašavajući da je odgovor na pitanje opskrbe umirujući.

Međutim, s cijenama treba biti oprezan, jer se napetosti na globalnim tržištima mogu brzo proširiti na europsko područje i utjecati na Sloveniju. Prema njegovim riječima, vlada aktivno prati situaciju i spremna je poduzeti preventivne mjere.

Zbog situacije na globalnim tržištima, potražnja za gorivom porasla je posljednjih dana, posebno na benzinskim postajama uz granice. Prema njegovim riječima, Slovenija trenutno ima niže cijene goriva od nekoliko susjednih zemalja, što znači da i stranci ovdje kupuju gorivo, što stvara dodatne logističke izazove.

„Cijene su ovdje puno niže nego na susjednim tržištima, što je dobra vijest za naše ljude i gospodarstvo. Naravno, to znači i dodatni rizik, jer opskrbljujemo veliki dio stanovništva uz granicu“, rekao je, dodajući da najveći rizik trenutno nije količina goriva, već logistika njegove distribucije: „Glavni rizik je logistička opskrba ili uska grla u opskrbi pojedinih benzinskih postaja, ali ne toliko same zalihe naftnih derivata.“

Dodatni naftni derivati iz robnih rezervi

Kako bi se rasteretila domaća ponuda, u narednim danima bit će puštene i dodatne zalihe iz obveznih rezervi:

"Zbog povećane potražnje, u narednim danima ćemo rasteretiti domaću ponudu naftnih derivata osiguravanjem dodatnih zaliha iz obveznih rezervi. Dakle, pomoći ćemo i zalihama naftnih derivata oslobađanjem rezervi koje sama država ima upravo kako bi lakše regulirala sve anomalije koje neki trgovci osjećaju iz dana u dan ili iz tjedna u tjedan, a time i pružila logističku podršku za opskrbu benzinskih postaja."

Po njegovim riječima, vlada je također u stalnom kontaktu s distributerima i planira koordinaciju s ministarstvima, trgovcima i Zavodom za robne rezerve: "Također smo u redovitom kontaktu sa svim distributerima goriva, ne samo iz našeg ministarstva, već i iz ministarstva nadležnog za gospodarstvo, i imat ćemo još dosta koordinacija u narednim danima. Očekujem da ćemo najkasnije do ponedjeljka uskladiti kratkoročne i srednjoročne akcije u slučaju raznih scenarija koji se događaju oko nas, kako s upravama najvećih trgovaca, tako i s ravnateljem Zavoda za robne rezerve i s oba ministarstva."

Katarska važna uloga u plinu, ali Europa je spremna

Prema ministrovim riječima, uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz zemalja Bliskog istoka, posebno iz Katara, također igra važnu ulogu u prirodnom plinu. Ovaj plin također dolazi u Europu morem kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih ruta za prijenos energije na svijetu.

„Katar je važan izvor prirodnog plina za Europu. Ruta opskrbe kroz Hormuški tjesnac vrlo je važna za LNG. U 2025. godini katarski plin predstavljao je otprilike 8 posto ukupne europske opskrbe prirodnim plinom“, rekao je, napominjući da taj udio nije jako velik, ali potencijalni poremećaji mogu utjecati na kretanje cijena na energetskim tržištima.

„Danas Europa ima raspršenije izvore opskrbe, stabilnije i pouzdanije rute opskrbe. Stoga je situacija puno bolja nego 2022. godine“, dodao je, naglašavajući da je Slovenija posljednjih godina dodatno diverzificirala svoju opskrbu plinom i ojačala veze s drugim europskim energetskim sustavima.

„Povećali smo uvozne kapacitete preko Italije, a zapadna granica je sada toliko jaka točka da bismo u principu mogli osigurati opskrbu samo preko talijansko-slovenske veze. Ojačali smo i opskrbu iz Hrvatske“, objasnio je ministar zaštite okoliša koji trenutno najveći srednjoročni rizik vidi u popunjavanju europskih skladišta plina prije zime 2026./2027.

Razina popunjenosti skladišta u EU bila je relativno niska sredinom ožujka. Prema europskim pravilima, skladišta moraju biti gotovo puna do početka zime. 11. ožujka skladišta EU bila su popunjena oko 29%, dok je skladište u Austriji, gdje je Slovenija unajmila prostor, bilo 36%.