Nevladine organizacije žele veće korištenje solarne energije u Sloveniji

Solarna energija danas je najpristupačnija i najbrže rastuća niskougljična tehnologija u Europi i jedan od ključnih pokretača globalne energetske tranzicije, napisali su u priopćenju za javnost.

Kako su naglasili, u posljednja dva desetljeća troškovi solarnih elektrana smanjili su se za više od 80 posto, a 2023. godine solarna energija već je bila najjeftiniji izvor nove električne energije u više od 60 zemalja svijeta.

„Od svih obnovljivih izvora energije, solarna energija je najpristupačnija pojedincima i energetskim zajednicama. I zbog troškova i zbog administrativnih zahtjeva“, rekla je Barbara Kvac iz Udruge za održivi razvoj Focus.

Već provedeni primjeri dobre prakse domaćih energetskih zajednica – projekti Energetske zadruge Zeleni Hrastnik, Energetske zadruge Sončni Ig i samodostatne zajednice na adresi Smoletova 12 u Ljubljani – dokazuju, prema Kvacu, da ljudi mogu preuzeti kontrolu nad proizvodnjom, korištenjem i distribucijom energije te postati aktivni dionici u energetskoj tranziciji.

Prvi, svibanjski rok za podnošenje prijava na javni natječaj za sufinanciranje ulaganja u samodostatnost zajednice električnom energijom iz obnovljivih izvora energije za razdoblje od 2025. do 2027. – koji je objavljen u siječnju, a u travnju je Ministarstvo okoliša, klime i energetike udvostručilo raspoloživa sredstva na 32 milijuna eura – zaprimljena je jedna prijava, koja je u postupku razmatranja od strane komisije, rekli su iz ministarstva za STA. Planirano je otvaranje još dvije prijave, 8. rujna i 8. prosinca ove godine.

Prema podacima nevladinih organizacija, EU je prošle godine instalirala 65 gigavata (GW) novih solarnih kapaciteta, što znači 17 milijuna dodatnih domova i poduzeća. Ukupno u Europi već postoji otprilike 10 milijuna kućanstava koja se griju i opskrbljuju toplom vodom pomoću solarne energije. Prošle godine u cijelom svijetu već je premašen jedan teravat (TW) solarnog kapaciteta.

Do kraja prošle godine u Sloveniji je instalirano 1,4 GW solarnih elektrana, od čega je dobra polovica bila malih solarnih elektrana, što predstavlja otprilike osam posto ukupne proizvodnje električne energije. Nakon rekordnog povećanja od 412 MW u 2023. godini, dinamika se ponovno usporila.

Procjenjuje se da bi Slovenija mogla pokriti više od trećine svojih potreba za električnom energijom iz sunca, ali kako organizacije naglašavaju, to bi zahtijevalo fokusiranje na distribuirane, lokalne sustave i uključivanje ljudi u energetske zajednice.

Solarna energija ima brojne ekonomske prednosti, istaknuo je Jonas Sonnenschein iz Umanotere. Kako je objasnio, investicijski troškovi drastično su pali u posljednja dva desetljeća, što je čini jednim od najpristupačnijih oblika energije danas.

„Sunca svakako ima dovoljno za sve, ali političke mjere su nužne kako bi što više ljudi moglo imati što više koristi“, rekao je.

Direktor Elesa, Aleksander Mervar, prije nekoliko dana je za STA procijenio da najveći potencijal za postavljanje velikih samostalnih solarnih elektrana u Sloveniji ima Podravina. Prema procjenama, tamo bi se moglo izgraditi više od 250 megavata (MW) ovih elektrana. Značajne mogućnosti postoje i u Posavju, do 250 MW, te u Pomurju i Osrednjeslovenskoj regiji, svaka do 200 MW.