Nijemci žele više pomoći države u trenutnoj krizi

Od 1. rujna mobilnost je u njemačkoj opet skuplja. U lipnju, srpnju i kolovozu je bio smanjen porez na energente, a za gradski i međugradski javni promet, uključujući i željeznicu, postojala je mjesečna karta koja je stajala devet eura. Ali sad su cijene goriva opet otišle gore, a za vožnju željeznicom ili sredstvima gradskog javnog prometa cijene su opet uobičajene, piše Deutsche Welle.

Istovremeno sve više građana dobiva poštu od svojih opskrbljivača plinom i strujom u kojoj ih obavještavaju o osjetnim poskupljenjima. Kako na to reagiraju građani?

Savezna vlada je najavila novi paket za rasterećenje građana, ali zasad nije poznato kako će on izgledati. A građani već imaju konkretna očekivanja. To pokazuje najnovije reprezentativno istraživanje javnog mnijenja ARD-Deutschlandtrend, koje je proveo institut Infratest-dimap.

Manje od jedne trećine ispitanika (29 posto) se izjašnjava za to da državnu pomoć dobiju samo oni s niskim primanjima. S obzirom na dosadašnji i očekivani rast cijena gotovo polovica građana (45 posto) zagovara pomoć i kućanstvima sa srednjim primanjima. Svaki peti (22 posto) želi da svi građani dobiju pomoć od države.

Za tri mjeseca je prodano 52 milijuna mjesečnih karata po devet eura, za cijelu Njemačku. S tom kartom se moglo voziti svakim autobusom ili tramvajem u gradskom prometu, kao i regionalnim vlakovima. To se očito svidjelo mnogima pa je 59 posto ispitanika spremno platiti i više za takvu mjesečnu kartu u budućnosti.

Energetska kriza je velik izazov za politiku. Kako se može ublažiti udar poskupljenja, a da država ne prekorači svoje mogućnosti? Kome i koliko pomoći da se spriječe društveni nemiri? Rast cijena krije i rizik za prihvaćanje sadašnjeg vanjskopolitičkog kursa prema Rusiji.

Nešto više od polovice Nijemaca podupire sankcije protiv Rusije, unatoč rastu cijena, poteškoćama u opskrbi energentima ili lošim posljedicama za ovdašnje gospodarstvo. Ali, nakon ruskog napada na Ukrajinu sankcije je početkom ožujka podupiralo dvije trećine Nijemaca.

Četvero od desetero Nijemaca u međuvremenu je protiv sankcija ako su s njima povezane i negativne posljedice i opterećenja za Njemačku. Takvo držanje podupire više od polovice ispitanika na istoku Njemačke.

S kriznim menadžmentom sadašnje vlade (SPD, Zeleni i FDP) zadovoljno je sve manje građana. Samo još 31 posto ispitanika je zadovoljno radom Savezne vlade. To je novi negativni rekord. Zanimljivo je držanje pristaša pojedinih stranaka vladajuće koalicije. Dok su birači socijaldemokrata i Zelenih većinom zadovoljni, dvije trećine birača FDP-a su nezadovoljne.

I popularnost vodstava triju vladajućih stranaka se smanjuje. Savezni kancelar Olaf Scholz dobio je najnižu ocjenu od preuzimanja vlasti, a isto vrijedi i za ministra financija iz FDP-a Christiana Lindnera. I vice-kancelar Robert Habeck iz Zelenih osjetno je izgubio i trenutno je na drugoj najnižoj vrijednosti od preuzimanja ministarstva gospodarstva. Savezna ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock je unatoč gubitku ostala najpopularnija, ali podjednak broj ispitanika odobrava i ne odobrava njezin rad.

Trenutno raspoloženje birača znatno se razlikuje od onoga prije gotovo godinu dana kad je SPD pobijedio na izborima. Da se sad održavaju izbori SPD bi dobio samo 17 posto, a na izborima je osvojio 25,7 posto. Razlog nije samo pad popularnosti kancelara Scholza nego i gubitak povjerenja u stručnu kompetentnost SPD-a. Na svim područjima ispitanici pokazuju manje povjerenja u kompetentnost SPD-a nego prije godinu dana, osobito u vanjskoj politici, u zalaganju za socijalnu pravdu i u poreznoj politici.

Još više su ispitanici izgubili povjerenje u stručnost FDP-a, samo ne u poreznoj politici. Nasuprot tomu, Zeleni su dobro iskoristili ulazak u vladajuću koaliciju. Oni uživaju jednako povjerenje kod politike zaštite klime i okoliša, a dobivaju veće povjerenje na svim područjima, osobito u vanjskoj politici.