GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Nina Domazet: Rezultati pokazuju da je MOL-ova strategija pun pogodak

Nina Domazet: Rezultati pokazuju da je MOL-ova strategija pun pogodak
STRATEŠKI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 07.05.2021 / 14:47
Autor: Siniša Malus
ZAGREB - MOL je danas objavljenim rezultatima prvog kvartala nadmašio očekivanja analitičara.

MOL Grupa u prvom je tromjesečju 2021. ostvarila čistu CCS EBITDA u iznosu 664 milijuna američkih dolara, što je 7 % više u odnosu na isto tromjesečje lani, unatoč trećem valu pandemije bolesti Covid-19 i posljedičnim ograničenjima putovanja i uvođenju restriktivnih mjera u srednjoj i istočnoj Europi.

Rezultatima su pridonijeli snažan porast cijena nafte i plina, rekordne petrokemijske marže i dobri rezultati Usluga kupcima. MOL Grupa generirala je pojednostavljeni slobodni novčani tok od 383 milijuna dolara, što predstavlja porast od 17 % na godišnjoj razini.

Glavna urednica portala energetika-net.com Nina Domazet u komentaru rezultata za SEEbiz poručuje kako su oni posebno dobri u petrokemijskom segmentu.

- MOL je još 2018. obnovio forumulu za petrokemijske proizvođe iz Mađarske i Slovačke. MOL-ova petrokemijska marža porasla je za 74% na godišnjoj razini, dosegavši 873 eura/t u ožujku. Marže se objavljuju na mjesečnoj razini a zanimljivo je da se upravo petrokemijska marža gotovo udvostručila u odnosu na siječanj ove godine (s 506 eur/T na 2035 eur/t u travnju). Nakon višemjesečne stagnacije u travnju su konačno snažno porasle i rafinerijske marže za MOL i Slovnaft na više od 5 USD/bl, koje su u lipnju 2020. čak bile i negativne. Ovih dana objavljeni rast petrokemijskih i naftnih marži odmah se odrazio na 3-postotni rast MOL-ovih dionica na Budimpeštanskoj burzi. Potražnja za polimerima u svijetu i Europi je u porastu, tako da je MOL-ova strategija pun pogodak.

Sami rezultati zapravo su tek početak šire promjene u poslovanju kompanije koja će zapravo postati kemijsko-energetska kompanija u razdoblju do 2030. godine. Rezultat je to strateškog pristupa MOL-a koji je nedavno odlučio nadograditi svoje poslovanje

- MOL je shvatio da postoji izniman potencijal za prodaju petrokemijskih proizvoda u Europi i odlučio je time nadograditi svoje osnovno poslovanje, polako pripremajući se za odmak od zarade na naftnim proizvodima nakon 2030.-2035.. Perjanica MOL-ove strategije za 2030. je projekt Polyol, čiji dovršetak je krajem prvog tromjesečja premašio 79%, a još 2018. je najavljeno da bi trebao biti u funkciji u drugoj polovini 2022. Dakle, eventualna kašnjenja mogu biti minimalna, što se vidi i iz činjenice da je mađarska naftna kompanija u pandemijskoj 2020. godini čak i znatno povećala ulaganja, što je prije bila više iznimka nego pravilo u naftnoj branši.

U skladu sa strategijom 2030, MOL Grupa želi proširiti petrokemijski lanac vrijednosti prema poluproizvodima i specijalnim kemikalijama pretvarajući se u vodeću kemijsku grupu u Srednjoj i Istočnoj Europi. Polieterski polioli, koji služe kao sirovina za poliuretansku pjenu, identificirani su kao glavni smjer u petrokemijskoj ekspanziji MOL-a zbog njihove široke primjene u automobilskoj, građevinskoj i ambalažnoj industriji te industriji namještaja. Tom ključnom investicijom MOL želi postati strateški partner poliuretanskih proizvođača u Srednjoj i Istočnoj Europi, izgradnjom potpuno integriranog lanca vrijednosti, vrhunske tehnologije i izvrsnosti usluga. U tu svrhu lani je čak otvoren i istraživački institut za istraživanje i razvoj poliola nazvan po György Mosonyiju, preminulom CEO-u i predsjedniku NO MOL-a.

Također, tvrtka je nedavno krenula s proizvodnjom bitumena i biogoriva u rafineriji Dunav. Iz MOL-ove revidirane strategije vidi se da želi imati ključnu ulogu u oblikovanju kružnog gospodarstva s niskim udjelom ugljika, i to ulaganjem u nove djelatnosti poput integracije i iskorištavanja otpada, recikliranja, hvatanja, korištenja i skladištenja ugljika (CCUS), naprednih biogoriva i potencijalno prilika povezanih s vodikom. U sljedećih pet godina najavljuju potrošiti milijardu američkih dolara na nove niskougljične i održive projekte

Čini se da su i polja u Azerbajdžanu napokon počela davati opipljivije rezultate.

- Da, riječ je o najvećem naftnom polju u Azerbajdžanu, u kojem MOL ima 9,57% udjela, a porast je iznosio 20 mil bpoed. Proizvodnja u Hrvatskoj zbog prirodnog pada ima primjetan blagi silazni trend koji bi mogao postati još izraženiji ako se ne intenzivira privođenje proizvodnji novih pozitivnih bušotina na kopnu i moru, zaključuje Nina Domazet.

Tagovi: Nina Domazet, kompanija MOL, projekt Polyol, petrokemijske marže, nafta, polimer
PROČITAJ I OVO
Na otocima sve više projekata obnovljive energiije
OIE
Na otocima sve više projekata obnovljive energiije
KORČULA - Na hrvatskim se otocima, posebno Krku, Cresu, Lošinju i Korčuli, posljednjih godina zahuktava priča o energetskoj tranziciji, no kronično nedostaje adekvatna edukacija građana, poručili su sudionici konferencije o korištenju obnovljivih izvora energije na otocima koja se održala ovog tjedna na Korčuli.
U Crnoj Gori od utorka skuplje gorivo
GORIVO
U Crnoj Gori od utorka skuplje gorivo
PODGORICA - Od utorka litar dizela u Crnoj Gori koštaće 1,33 eura, a benzina 1,46 i 1,5 eura, saopštio je danas državni sekretar za energetiku Marko Perunović.
Poskupljenje energenata: Hrvatska vlada razmatra dvije opcije
PLIN
Poskupljenje energenata: Hrvatska vlada razmatra dvije opcije
ZAGREB - Nakon što je Europska komisija prošli tjedan donijela set mjera koje članice mogu primijeniti kako bi građanima olakšale naglo poskupljenje cijene energenata, mnoge zemlje EU već su se odlučile za neke od njih te već preusmjerile novac iz svojih budžeta kako bi ih implementirale.
Njemačka traži dokaze da Sjeverni tok 2 ispunjava njihove zahtjeve
PLINOVOD
Njemačka traži dokaze da Sjeverni tok 2 ispunjava njihove zahtjeve
BERLIN/MOSKVA – Njemački energetski regulator objavio je danas da očekuje da će švicarska tvrtka Nord Stream 2 pružiti uvjerenja da istoimeni plinovod ispunjava zahtjeve tog certifikacijskog tijela, pružajući ažurirane informacije o toj infrastrukturi.
Merkel: Prelazak na OIE ne smije biti žrtva energetske krize
OIE
Merkel: Prelazak na OIE ne smije biti žrtva energetske krize
BERLIN – Mjere koje zemlje članice Europske unije poduzimaju kako bi ublažile krizu cijenama energenata ne smiju biti na štetu prelaska na obnovljive izvore energije (OIE), izjavila je danas njemačka kancelarka Angela Merkel.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE