Nuklearna energija dijeli europske građane |
Objavljeno: 27.03.2022 / 09:34 |
Autor: SEEbiz / H |
STRASBOURG - Europski građani sudionici Konferencije o budućnosti na raspravi o klimatskim promjenama i okolišu, održanoj u subotu u Strasbourgu, nisu se složili treba li ciljeve Zelenog plana provoditi i nuklearnom energijom. |
Konferencija o budućnosti Europe je projekt participativne demokracije kojim se građane želi uključiti u odlučivanje o europskim politikama. Na plenarnoj sjednici Konferencije u subotu građani su iznijeli preporuke donesene na panelima građana kojima predlažu sigurnu i održivu proizvodnju hrane, bioraznolikost, manje zagađenja i energetsku sigurnost Europe, no nisu se usuglasili treba li Europi nuklearna energija. Predstavnica građana Maret Brunnert je na plenarnoj skupštini konferencije u Europskom parlamentu Strasbourgu rekla da smo svjedoci događanja u Ukrajini na čijem se primjeru pokazalo koliko opasne mogu biti nuklearne elektrane. „Vidimo što se događa u Ukrajini, vidimo prijetnje koje dolaze od Rusije. Nuklearne centrale mogle bi postati meta“, izjavila je. Dodala je da preporuke građana insitucijama EU-a o korištenju nuklearne energije u Europi nisu predstavljene jer je konsenzus među sudionicima izostao. Hans Mollenhauer iz Njemačke kazao je kako ne vidi zašto se za potrebe Zelenog plana ne može koristiti i nuklearne elektrane kada ih neke od država članica poput Finske i Francuske grade sve više. Predstavnik civilnog društva Milosh Ristovski, glavni tajnik Mladih europskih federalista, rekao je da je da su analize pokazlaa kako EU do 2040. može svje potebe u potpunosti zadovljovati iz obnovljivih izvora energije i riješiti se fosilnih goriva. Napomenuo je, međutim, da to treba postići “bez produžavanja korištenja nuklearne energije jer još nemamo rješenje za nuklearni otpad”. Pozvao je na još ambicioznije “zelene” ciljeve i njihovo brže ostvarivanje i ustvrdio kako je za to potrebno preusmjeriti se s ekonomije temeljene na rastu na ekonomiju koja polazi od blagostanja ljudi. Njemački predstavnik građana Dorin Hell naglasio je da se trebamo nastaviti baviti klimatskim promjenama, unatoč ratu u Ukrajini koji to otežava. „Promjene se događaju, ne možemo si dopustiti da tratimo vrijeme. Moramo ubrzati razvoj neinvazivne energetske proizvodnje i okrenuti se neograničenim resursima. Posljedice geopolitičke ovisnosti vidimo sada“, kazao je Hell. Građani su na raspravi istaknuli i važnost jačanja bioraznolikosti, energetske neovisnosti i smanjenja otpada, ali uz potpunu transparentnost jer su financijski planovi za klimatske promjene veliki što često privlači lobiste i povećava mogućnost korupcije. |
|
Tagovi: nuklearna energija, Europska unija |
PROČITAJ I OVO | ||
Cijene nafte zadržale se iznad 88 dolara |
LONDON - Cijene nafte zadržale su se danas na međunarodnim tržištima iznad 88 dolara budući da su ulagače zabrinuli posustajanje rasta američkog gospodarstva i naznake slabljenja potražnje za gorivom. |
Ina u prvom tromjesečju s 12 milijuna eura neto dobiti |
ZAGREB - Ina - Industrija nafte u prvom je ovogodišnjem tromjesečju ostvarila 11,9 milijuna eura neto dobiti pripisive vlasnicima društva, nakon godinu dana ranije zabilježenog gubitka od 14,2 milijuna eura, pokazuju u četvrtak objavljeni financijski rezultati te kompanije, a predsjednica Uprave Zsuzsanna Ortutay navodi kako se očekuje da će iduća tromjesečja dodatno ojačati Inine rezultate. |
Janaf predlažu rekordnu dividendu |
ZAGREB - Uprava i Nadzorni odbor Jadranskog naftovoda predložit će Glavnoj skupštini Društva donošenje odluke o raspodjeli dobiti za poslovnu 2023. godinu. |
Cijene nafte pale na 88 dolara zbog nagađanja o odlukama Feda |
LONDON - Cijene nafte kliznule su u srijedu na međunarodnim tržištima na 88 dolara, održavajući nagađanja trgovaca o šansama da posustajanje poslovne aktivnosti u SAD-u potakne središnju banku na sniženje kamatnih stopa, što bi poduprlo i potražnju za energentima. |
Srbija: Nema više popusta na računima za struju |
BEOGRAD - Sa martovskim računima za struju istekao je rok za popuste koji su, prema uredbi Vlade Srbije, važili od 1. oktobra 2023. do 31. marta 2024. godine. |