Oman zaigrao veliku igru oko Hormuškog tjesnaca

No, zemlja, koja se nalazi južno od Hormuškog tjesnaca, koristi namjerno neprozirnu diplomatsku strategiju u raspravama o cestarinama za taj ključni plovni put, a tržišta imaju "slijepu točku" za ono što bi se moglo dogoditi sljedeće, kažu analitičari za CNBC.

Oman je služio kao ključni posrednik u regionalnim krizama i ostaje jedna od rijetkih zemalja kojoj vjeruju i Teheran i Washington, koji želi osigurati nastavak protoka kroz tjesnac nakon što je blokiran tijekom rata, što je izazvalo globalnu energetsku krizu.

Smješten na jugoistočnoj obali Arapskog poluotoka, nasuprot Irana s druge strane tjesnaca, Oman je u zajedničkim pregovorima s Iranom o novom pomorskom sigurnosnom redu, usred izvješća da bi dvije zemlje mogle inzistirati na uspostavljanju tranzitnih naknada.

Oman je rekao da će svaki sporazum biti u skladu s međunarodnim pravom, iako je izgled financijskog sustava na plovnom putu kojim se obično prevozi oko 20% svjetske nafte izazvao uzbunu.

Može li Oman naplaćivati naknade u Hormuškom tjesnacu?

Analitičari su za CNBC rekli da Omanova sposobnost nametanja naknada za usluge leži unutar strogih zakonskih ograničenja, s obzirom na to da je tjesnac reguliran načelom tranzitnog prolaza, koje ne dopušta državama da naplaćuju plovilima prolaz. Međutim, naknade za usluge mogu biti jedan od načina da se to zaobiđe.

Dania Thafer, izvršna direktorica Gulf International Foruma, think tanka iz Washingtona, D.C., rekla je da je stav Omana o naplati naknada ili sustavu naplate cestarine vjerojatno namjerno nejasan.

„Imate regionalnu silu, poput Irana, a zatim imate globalnu silu, SAD, koja vrši pritisak na Oman“, rekla je Thafer za CNBC u telefonskom intervjuu.

„Dakle, pokušavaju iskoristiti određeni stupanj strateške dvosmislenosti kako bi pokušali ostati izvan sukoba koliko god je to moguće i ne potkopavati ove vrlo jake igrače.“

Ako zemlje Perzijskog zaljeva i važni međunarodni akteri daju zeleno svjetlo Omanu, Thafer je rekao da će zemlja vjerojatno krenuti naprijed s nekom vrstom sustava naknada za usluge u Hormuškom tjesnacu.

Dodala je da bi, iako bi stupanje na snagu naknada ili cestarina bilo političko razočaranje, tržišta "reagirala u skladu s tim" na uvjete koji ponovno omogućuju siguran prolaz brodova.

Glasnogovornik omanskog Ministarstva vanjskih poslova nije bio dostupan za komentar kada ga je kontaktirao CNBC.

"Slijepa točka" tržišta nafte

Neil Quilliam, stručnjak za energetsku politiku, geopolitiku i vanjske poslove s fokusom na Bliski istok i Sjevernu Afriku u Chatham Houseu, rekao je da kombinacija geografije i diplomacije daje Omanu utjecaj na pravila, postupke i buduće aranžmane koji reguliraju Hormuški tjesnac.

"Tržišta imaju tendenciju cijeniti rizik poremećaja, ali manje pažnje posvećuju riziku upravljanja. To stvara slijepu točku", rekao je Quilliam za CNBC putem e-pošte.

"Promjene u načinu upravljanja tjesnacem, čak i ako su postupne i dogovorene, mogle bi promijeniti troškove, zahtjeve za usklađenost i dinamiku osiguranja bez dramatičnog sigurnosnog događaja", dodao je.

Stajalište Omana između Irana i Washingtona

SAD se čvrsto protivi bilo kakvim cestarinama u Hormuškom tjesnacu.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa prethodno je prijetila "agresivnim" nametanjem sankcija protiv Omana ako se utvrdi da pomaže Iranu u uspostavljanju sustava naplate cestarine.

"Sve nacije trebale bi odmah odbaciti sve napore Irana da poremeti slobodan protok trgovine", rekao je ministar financija Scott Bessent u objavi na X 28. svibnja.

Prema uvjetima memoranduma o razumijevanju SAD-a i Irana, potpisanog 17. lipnja, Teheran ne može naplaćivati cestarine brodovima tijekom 60 dana pregovora o pronalaženju trajnog rješenja.

Međutim, Iran je usredotočen na izglede za međunarodno priznanje svoje kontrole nad Hormuškim tjesnacem, izvijestio je Reuters u srijedu, pozivajući se na dva visoka iranska izvora. To uključuje mogućnost naplate pristojbi brodovima koji ulaze u Zaljev ili izlaze iz njega, dodaje se u izvješću.

Andrew Leber, nerezidentni znanstvenik u Carnegiejevom programu za Bliski istok, rekao je da je Omanova reputacija posrednika „sve više zaglavljena“ između Teheranovih zahtjeva za nekom vrstom cestarine u tjesnacu i američkih zahtjeva da se to ne dogodi.

„Kao rezultat toga, vidjeli smo omanske diplomate kako se kolebaju između inzistiranja da se neće naplaćivati cestarina i sugeriranja da bi se od brodova moglo tražiti da plate naknadu koja će se zvati nečim drugim osim cestarine“, rekao je Leber za CNBC putem e-pošte.

Izazov za Oman, rekao je Leber, jest taj što njegova geografija znači da ima izravan udio u onome što se događa u vezi s Hormuškim tjesnacem. Zemlja ima sigurnosne razloge i financijski interes ili se složiti s iranskim planom ili naplatiti neku vrstu naknada, dodao je, pod uvjetom da i Oman dobije dio.

„Vrlo je vjerojatno da će Oman nastaviti supotpisivati neku vrstu iranskog plana o naknadama za usluge ili će ga blažiti dok ga to ne dovede u izravan sukob s arapskim susjedima ili Sjedinjenim Državama“, rekao je Leber.