GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Otezanje s projektom kokinga u riječkoj rafineriji skupo će koštati Hrvatsku

Otezanje s projektom kokinga u riječkoj rafineriji skupo će koštati Hrvatsku
KAŠNJENJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 14.05.2022 / 09:53
Autor: SEEbiz / Novi list
RIJEKA - Da je Ina prije desetak godina krenula u gradnju postrojenja za obradu teških ostataka nafte (koking) u riječkoj rafineriji, danas Hrvatska ne bi bila u poziciji da mora tražiti odgodu za uvoz vakuumskog plinskog ulja iz Rusije, glavne sirovine za proizvodnju dizelskog goriva, kojeg i inače proizvodi premalo za potrebe domaćeg i dijela tržišta susjednih zemalja koje opskrbljuje derivatima.

Time Hrvatska i Ina neizravno podupiru nastojanja mađarskih vlasti, na čelu s premijerom Viktorom Orbanom, političkim prijateljem Vladimira Putina, koji prilično uspješno potkopava europske planove za uvođenje embarga na uvoz ruskog plina i nafte, koliko god ti planovi bili klimavi već u startu, piše Novi list.

Orban je u razgovorima s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen isposlovao, kako izvješćuju europski mediji, preispitivanje uvođenja ionako labavog embarga na uvoz ruske nafte i plina, pri čemu je Von der Leyen najavila kako će pozvati regionalne kompanije i države da ojačaju suradnju na području naftne infrastrukture.

Što bi to moglo značiti za Hrvatsku – MOL još od vremena Ive Sanadera, koji je osuđen za primanje mita od Mađara, kontrolira Inu, a posredno, preko tvrtki pod kontrolom osoba blisko povezanih s MOL-om, i tijek dobrog dijela plina iz hrvatskog LNG terminala.

Sada, prema dostupnim informacijama nakon sastanka Orbana i Von der Leyen, predsjednice Europske komisije, pokušava uspostaviti kontrolu i nad tijekom nafte u Janafovom naftovodu, o kojemu MOL-ove rafinerije ovise u slučaju prekida isporuke nafte iz Rusije.

Izgradnja koking postrojenja u Rijeci tek je na pola puta i bit će završena, u najboljem slučaju, krajem 2024. godine, sa zakašnjenjem od najmanje cijelog jednog desetljeća u odnosu na planirano, a podsjetimo, izgradnju kokinga u Rijeci mađarska je strana u Ini uvjetovala gašenjem proizvodnje u Sisku, pa onda i izvozom nafte s hrvatskih polja u MOL-ove rafinerije, kao i drugim zahtjevima, čime se projekt koji je trebao biti započet neposredno nakon izgradnje hidrokreking postrojenja u Rijeci, protegao za cijelo desetljeće.

Riječka rafinerija, Ina i domaće tržište derivata sada bi itekako mogli osjetiti posljedice tog otezanja, u prvom redu kroz neizvjesnost opskrbe dizelskim gorivom koje riječka rafinerija proizvodi od vakuumskog plinskog ulja uvezenog iz ruskih rafinerija.

Rafinerija u Rijeci, ni inače, kad je uvoz iz Rusije bio neupitan, nije proizvodila dovoljno dizelskog goriva za potrebe domaćeg tržišta pa ga se u Hrvatsku godišnje uvozilo i do 400 tisuća tona.

Dizela i benzina mogla bi proizvoditi daleko više, ali nije tehnološki dovršena – nedostaje joj postrojenje za preradu teških ostataka nafte.

Zbog čega je ono važno? U procesu prerade sirove nafte, ona prvo odlazi u postrojenje atmosferske destilacije, a potom u postrojenje vakuumske destilacije, iz kojega se vakuumska plinska ulja dalje šalju na preradu u hidrokreking postrojenje koje je riječka rafinerija pustila u pogon prije desetak godina.


Ostatak iz vakuumske destilacije, a riječ je o praktički mazutu, ili teškom ostatku, trebao bi se prerađivati u postrojenju za obradu u kojemu se taj teški ostatak prerađuje u dizel, benzin i petrol koks.


Pritom je projektirani kapacitet prerade sirove nafte u Rijeci, s koking postrojenjem oko 4,5 milijuna tona sirove nafte godišnje, čime bi se zadovoljile sve potrebe domaćeg i dijela okolnih tržišta, bez potrebe za uvozom vakuumskog plinskog ulja za proizvodnju dizela.


Loša cijena

U sadašnjem trenutku postrojenja atmosferske i vakuumske destilacije, kao i hidrokrekinga u Rijeci, mogla bi preraditi navedenih 4,5 milijuna tona sirove nafte, no to bi značilo da bi u rafineriji ostalo oko 700 tisuća tona teškog ostatka nafte koji sama ne može preraditi jer koking postrojenje još nije izgrađeno, a na tržištu ga ne bi mogla plasirati zbog slabe potražnje i još lošije cijene te frakcije.


Zbog toga rafinerija prerađuje u prosjeku svega između dva milijuna i 2,8 milijuna tona nafte godišnje, a uvoz poluproizvoda – vakuumskog plinskog ulja iz Rusije, ima ekonomsku opravdanost, iako je sa strateške strane, sigurnosti opskrbe, posve jasno da je koking postrojenje odavno trebalo biti izgrađeno.


Najnovije Orbanove izjave o mađarskom gubitku luke, odnosno Rijeke, dodatno potvrđuju stratešku važnost završetka tehnološkog procesa modernizacije riječke rafinerije.


Ina bi i s ekonomske strane, izgradnjom tog postrojenja vrijednog gotovo četiri milijarde kuna, s pratećom infrastrukturom, bila u plusu jer interni izračuni u Ini, još prije više od desetljeća, pokazivali su da bi ono donosilo godišnju zaradu od oko 40 milijuna eura.


U deset godina, to je 400 milijuna eura, što je oko tri milijarde kuna ili oko tri četvrtine od ukupne investicije u gradnju kokinga.


Pritom Ina ne bi morala uvoziti vakuumsko plinsko ulje, već isključivo sirovu naftu, a zahvaljujući svom položaju na moru, Rijeci je dostupna nafta iz bilo kojeg dijela svijeta.


Proizvodnja dizela ovako bi mogla doći pod znak pitanja, jer prekine li se uvoz sirovine iz Rusije, vakuumsko plinsko ulje se teoretski može nabaviti, no na tržištu ga neće biti dovoljno pa je pitanje po kojoj cijeni i hoće li to uopće biti moguće.


Vjerojatno hoće, jer će se off-shore tvrtke i mešetari pobrinuti da zadovolje potrebe tržišta, ako treba i preprodajom ruskih sirovina i derivata, no jednako sigurno će pritom uzeti i nemali dio kolača, a cijenu će na kraju plaćati kupci na benzinskim crpkama u Hrvatskoj.

Ina: Sigurnost opskrbe nije upitna

Ini smo uputili upit o proizvodnji u Rafineriji nafte Rijeka, pokrenutoj nedavno, nakon gotovo pola godine prekida. Zanimalo nas je proizvodi li rafinerija derivate, u kom obujmu, te je li počela isporuka za maloprodaju.

Također, pitali smo odakle dolazi sirovina, koliko će sirove nafte biti prerađeno ove godine i što je s uvozom vakuumskog plinskog ulja iz Rusije, odnosno kako bi se eventualni prekid isporuke mogao odraziti na pokrivanje potreba domaćeg tržišta za dizelom.

– Proizvodnja u Rafineriji nafte Rijeka započela je u ožujku 2022. godine. Rafinerija je u punom radnom kapacitetu, a isporuka derivata iz rafinerije odvija se po planu. Sigurnost opskrbe nije upitna.

U rafineriji se prerađuju samo tipovi lake sirove nafte koju kompanija kupuje na mediteranskom tržištu te nemamo planove smanjivati proizvodnju dizela u ovoj godini.

Radovi na projektu nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka su u tijeku, a novo postrojenje će biti pušteno u pogon tijekom 2024. godine.

Radi se o najvećem investicijskom projektu u povijesti Ine, u vrijednosti oko 4 milijarde kuna, a kapacitet rafinerije nakon implementacije projekta bit će 4,5 milijuna tona godišnje.

Dovršetkom projekta, kompleksnost i učinkovitost rafinerije će bitno porasti, proizvodnja visokovrijednih proizvoda bit će na maksimalnoj razini što će ukloniti potrebu za uvozom, a maksimalno iskorištenje kapaciteta osigurat će nesmetanu opskrbu naših glavnih tržišta, stoji u odgovoru naftne kompanije.

Tagovi: koking, Rafinerija Rijeka, kompanija Ina, kompanija MOL, Viktor Orban, ruska nafta, Ivo Sanader
PROČITAJ I OVO
Italija postala najveći europski uvoznik ruske nafte
PARADOKS
Italija postala najveći europski uvoznik ruske nafte
ZAGREB - Dok EU nastoji smisliti kako smanjiti veliku ovisnost o ruskim energentima i raspravlja o uvođenju embargu na rusku naftu, na terenu se zbivaju zanimljivi preokreti te je Italija toliko povećala uvoz ruske sirove nafte da je postala najveći europski pomorski hub za dopremu ruske nafte tankerima, pretekavši na toj poziciju Nizozemsku.
Vučić: Razmišljamo o izgradnji nuklearki
OPCIJE
Vučić: Razmišljamo o izgradnji nuklearki
BEOGRAD - Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da se "razmišlja" o izgradnji malih modularnih nukelarnih elektrana u Srbiji, jer će time električna energija biti osigurana.
Peticija Znanstvenika za klimu za hitno oslobađanje energetske ovisnosti EU o Rusiji
STAVOVI
Peticija Znanstvenika za klimu za hitno oslobađanje energetske ovisnosti EU o Rusiji
ZAGREB - Znanstvenici za klimu Hrvatska pokrenuli su peticiju koju je potpisalo više od 70 ambasadora europskog klimatskog pakta kojom se zahtjeva hitno oslobađanje energetske ovisnosti Europske unije o Rusiji.
Katar želi diverzificirati kupce plina
AMBICIJE
Katar želi diverzificirati kupce plina
FRANKFURT - Katar želi diverzificirati kupce svog prirodnog plina, kazao je katarski ministar za energiju za njemačke novine Handelsblatt, što Njemačkoj može otežati nastojanje da prestane ovisiti o ruskoj energiji
Rusija prestala isporučivati plin Finskoj
PLIN
Rusija prestala isporučivati plin Finskoj
HELSINKI - Rusija je u subotu prekinula isporuke prirodnog plina Finskoj koja je odbila plaćati energent u ruskoj nacionalnoj valuti, objavila je nacionalna finska energetska tvrtka Gasum.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE