Plenković: Energetski razvoj Hrvatske temeljit će se na novim i čistim tehnologijama

Veliki poticaj gospodarskom i društvenom napretku i oporavku omogućit će nam i europska sredstva osigurana kroz mehanizam EU z nove generacije, koji financira mjere usmjerene na suzbijanje gospodarskih posljedica pandemije, kao i kroz višegodišnji financijski okvir, odnosno proračun EU za razdoblje 2021-2027 godine. Za Hrvatsku je to značajno zbog činjenice što smo uspjeli osigurati 24,5 milijardi eura, odnosno više od 189 milijardi kuna, rekao je premijer na digitalnoj energetskoj konferenciji "Energetika 2021. Upravljanje zelenom tranzicijom", u organizaciji Hanza Medije.

Pritom je podsjetio da se iz Mehanizma za oporavak i otpornost očekuje ukupno gotovo 9,6 milijardi eura, od čega oko šest milijardi eura bespovratnih sredstava, uz dodatnu mogućnost korištenja povoljnih zajmova, ako nam budu potrebna, u iznosu od oko 3,6 milijardi eura.

Drugi veliki izvor EU pomoći su sredstva fondova regionalne politike EU za razdoblje 2021.-2027. iz čega Hrvatska na raspolaganju ima oko 9,15 milijardi eura.

"O značaju tih sredstava govori podatak da su ona na razini preko 16 posto prošlogodišnjeg BDP-a Hrvatske, što je najviši udio u usporedbi sa svim ostalim zemljama EU", istaknuo je premijer.

Naglasio je kako će sredstva koja su osigurana i koja će se osigurati u idućih deset godina biti pokretač ubrzanog razvoja i jačanja otpornosti hrvatskog gospodarstva kroz ubrzanu digitalizaciju, usvajanje novih tehnologija, a posebno kroz zelenu tranziciju. U provedbi tih reformi i transformacija vodit ćemo se Nacionalnom razvojnom strategijom, koja će ovaj tjedan ona će biti raspravljena i usvojena u Hrvatskom saboru, najavio je.

Premijer je naveo i kako Hrvatska, zahvaljujući postojećem hidropotencijalu te kapacitetima vjetroelektrana i solarnih elektrana, iz obnovljivih izvora energije zadovoljava oko 29 posto svojih energetskih potreba, čime je premašila ciljeve strategije Europa 2020. koji se odnose na udio energije iz obnovljivih izvora.

"Naši ciljevi su unaprijediti i optimizirati mrežu prijenosa i distribucije električne energije, omogućiti korištenje novih kapaciteta obnovljivih izvora energije, motivirati na osmišljavanje inovativnih rješenja skladištenja energije te potaknuti daljnji razvoj biogoriva, a zalagat ćemo se za nastavak elektrifikacije prometa, uz uvođenja vodika kao novoga i drugačijega oblika alternativnoga goriva", istaknuo je Plenković.

Spomenuo je i LNG terminal na otoku Krku koji je s komercijalnim radom započeo 1. siječnja 2021. godine, uz najavu kako će se on svečano otvoriti ovaj petak. U prve tri godine popunjenost kapaciteta LNG-a je 100 posto, a do 2027. godine 84 posto što potvrđuje njegov, ne samo poslovni, već i geostrateški smisao, smatra premijer.

Istaknuo je i kako će se u sljedećem razdoblju posebno poticati energetska obnova zgrada, pri čemu će se u obzir uzeti i posljedice razornih potresa u Hrvatskoj u 2020. godini.

"Sredstva ćemo usmjeriti u nekoliko komponenti, a među njima naglasak ćemo staviti i na zelenu tranziciju, u koju je, prema pravilima Mehanizma za oporavak i otpornost, potrebno uložiti najmanje 37 posto sredstava. Davat ćemo prednost onim gospodarskim granama i industrijama koje će nam omogućiti da gospodarstvo sutra bude razvijenije, otpornije i konkurentnije, u skladu s politikom zelene i digitalne transformacije. Time ćemo građanima i gospodarstvu osigurati dostupniju, čišću i jeftiniju energiju, uz očuvanje naših prirodnih resursa", zaključio je premijer.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić kazao je da i Hrvatska kao i sve europske ekonomije ide u smjeru tranzicije energetskog sustava. Izazovi te tranzicije su, međutim, brojni i različiti se dijelovi energetskog sustava različito nose s tim izazovima, pogotovo oni najtradicionalniji. Hrvatska je, barem što se tiče državne kompanije, HEP-a, u potpunosti okrenuta tranziciji, odnosno obnovljivim izvorima energije, istaknuo je.

"Strateški smo se jasno odredili, ali izazov je u kreiranju mreže koja sve to skupa može apsorbirati", rekao je Ćorić, koji je među izazovima tranzicije s klasičnih na obnovljive izvore energije izdvojio izgradnju elektrodistribucijske mreže dovoljnog kapaciteta da zaprimi sve te količine energije i rješavanje problema vršnog opterećenja.

Podsjetio je da se Hrvatska opredijelila za klimatsku neutralnost do 2050. godine, no i da je određeno zadržavanje ugljikovodika nešto što je neminovno.

Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić istaknuo je da je HEP u prva 24 sata nakon banijskog potresa u gotovo 85 posto kućanstava vratio električnu energiju. U potresu je gotovo 150.000 kućanstava ostalo bez struje, a oštećeno je 238 trafostanica, podsjetio je Barbarić, koji je najavio da će ukupna ulaganja HEP-a ove godine iznositi četiri milijarde kuna.