Pleše: Za sad smo pokriveni, Hrvatska je preko Ine kupila naftu za nadolazeći period

No, dugotrajnija kriza mogla bi imati ozbiljne posljedice. U takvim okolnostima, sve su važniji projekti jačanja energetske sigurnosti i ulaganja u alternativne izvore energije.

Pitanje energetske sigurnosti zbog napetosti na Bliskom istoku ne jenjava. Ključna točka je Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi velik dio svjetske nafte.

- Za sada mi smo pokriveni, Hrvatska je preko Ine kupila naftu za nadolazeći period. Rafinerija radi punim kapacitetom. Za sada nema rizika. Naravno, ako tjesnac ostaje duže zatvoren i dalje, mislim što se Hrvatske i Europe tiče, nema rizika od nestašice, ali onda je cijena upitna, objasnio je Goran Pleše, direktor Rafinerija i marketinga, INA d.d.

Hrvatska 15 posto nafte proizvodi sama, no većinu ipak uvozi. Dugotrajniji prekid prometa kroz Hormuški tjesnac utjecao bi na globalno tržište i rast cijena.

- Sada već svaki mjesec što je tjesnac zatvoren, to će se osjetiti razlika i ono što je najvažnije, jednom kada se otvori nafta, neće promet samo tako krenuti jer je puno infrastrukture uništeno, dodao je Pleše.

Ključno rješenje je diverzifikacija - manje oslanjanje na jednu rutu ili energent.

- Diverzacijsko poslovanje, na obnovljive izvore energije, a to je i zadnjem istupu ministra gospodarstva Šušnjara koji je rekao da će se ići u nuklearnu energiju, male nuklearne reaktore, obnovljive izvore energije, vjetroparkove, sunčevu energiju, naveo je predsjednik Uprave Janafa Stjepan Adanić.

Posebnu ulogu ima LNG terminal Krk koji već sada osigurava stabilnu opskrbu plinom.

- Terminal na Krku proizvodi godišnje tri milijarde kubika prirodnog plina. Plan je da se proširi na šest milijardi kubika godišnje i time je osigurana stabilnost domaće proizvodnje, istaknula je Marijeta Majer, direktorica Sektora energetskih projekata.

Hrvatska se sve više pozicionira kao energetsko čvorište regije - uz postojeću infrastrukturu poput Jadranski naftovod (JANAF) i plinske veze prema susjednim zemljama.

- Hrvatska je već pokazala svoju ključnu ulogu u opskrbi i stabilnosti opskrbe. Povećanje kapaciteta LNG-a terminala na 6,1 je nešto što je ključno od projekta u kontekstu osiguranja energetske sigurnosti s plinovodima prema Mađarskoj i Sloveniji, koju se spremni za transport vodika. Ne smijemo zaboraviti postojeću infrastrukturu a to je JANAF, zaključio je Željko Krevzelj, ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva.

Ako kriza potraje, nestašica se ne očekuje, ali građani bi je mogli osjetiti kroz više cijene energije.