Primorac: Energetika je jedan od najvažnijih investicijskih ciljeva EIB-a

Primorac je to rekao u srijedu na raspravi o geopolitičkom preoblikovanju i novom globalnom ekonomskom poretku, na savjetovanju ekonomista u Opatiji.

Rekao je da geopolitika više nije samo političko nego sve češće ekonomsko pitanje, pitanje sigurnosti, otpornosti, promjena i izazova.

Diversificiranja pravaca opskrbe

Istaknuo je da je u proteklim desetljećima trend bio izmještanje proizvodnje daleko od kuće, gdje je bila jeftinija, no, da smo se uvjerili kako se određeni resursi u tom kontekstu mogu koristiti kao oružje i instrument prisile, te da je uz učinkovitost i cjenovnu konkurentnost, pitanje sigurnosti, diversificiranja pravaca opskrbe i stabilnosti itekako važno.

Smatra kako geopolitičke napetosti ne znače i kraj globalizacije, da se globalizacija mijenja, a gospodarska moć ne ovisi samo o tome koliko će neka država proizvoditi nego koliko kontrolira tehnologiju, energiju, financijske tijekove, opskrbne lance i stratešku infrastrukturu.

Za Europu je stoga ključno pitanje kako ostati otvorenom, ali povećati vlastitu ekonomsku sigurnost, rekao je Primorac i naglasio da je ključna tema takvih rasprava upravo energija, koja postaje presudan resurs. Dodao je da energija i energenti postaju pitanje koje zadire u strukturu društva i očuvanje socijalne kohezije te da energija izravno utječe na slobodu i demokraciju.

Ako dolazi do raslojavanja i nezadovoljstva stanovništva postojećim resursima i osiguranom količinom energije po priuštivim cijenama, javlja se nezadovoljstvo te je u političkom smislu lakše nastupati akterima koji su skloni populizmu, a to utječe na političke promjene u pojedinim državama zapadne Europe, koja, pak, utječu na daljnji smjer razvoja svjetskog gospodarstva, rekao je.

Očuvanje sigurnosti

Primorac naglašava da glavni cilj oslanjanja na obnovljive izvore energije, koji su bliže kući, više nije samo dekarbonizacija, nego očuvanje sigurnosti, stabilnosti, smanjenje europske ili domaće ranjivosti i povećanje slobode djelovanja.

Nastavio je da Europa ne mora sve proizvoditi sama nego prepoznati kritične ovisnosti, razvijati vlastite kapacitete tamo gdje je to strateški važno i graditi nova, stabilnija i sigurnija partnerstva, što je posebno važno za industriju.

Smatra da Europa teško može govoriti o reindustrijalizaciji, umjetnoj inteligenciji i strateškim tehnologijama, ako ne može osigurati dovoljno energije po cijenama koje će biti konkurentne i priuštive, da može imati i kapital i tehnologiju, ali bez energije nema temelja za dugoročan stabilan rast.

Primorac je rekao da tu vidi ulogu EIB-a, koja je posebno aktivna u sektoru energetike. Godišnja razina kreditiranja te banke je oko 100 milijarda eura, a nada se da će u sljedećoj godini dosegnuti ulaganja od 110 milijarda eura u energiju, tehnologiju, kritične minerale, sigurnost, obranu i potporu Ukrajini.

Naveo je da kapitala ima dovoljno, ali se često uviđa nedostatak kvalitetnih i spremnih projekata, koji imaju transparentno vlasništvo, ciljeve, plan generiranja prihoda, riješene građevinske i ostale dozvole te da na tome treba raditi na razini EU-a, a posebice na razini Hrvatske.

Moramo biti svjesni da je za daljnji razvoj hrvatskog gospodarstva i jačanje konkurentnosti i produktivnosti nužno ulagati u energetsku i prometnu infrastrukturu, rekao je Primorac i zaključio da su u tom smislu pred Hrvatskom velike i nove mogućnosti koje treba prepoznati.