Ovim prijenosom Professio Energia sada ima udjele u 5 operativnih vjetroelektrana ukupne instalirane snage 122 MW, odnosno ukupne godišnje proizvodnje električne energije veće od 320 GWh. Vlasničku strukturu tvrtke Professio Energia čine hrvatski mirovinski fondovi Erste Plavi i PBZ Croatia Osiguranje te Croatia Osiguranje d.d. što ovu transakciju čini izravnim ulaganjem hrvatskih mirovinskih fondova i osiguravajućih kuća te općenito institucionalnih investitora u zelenu tranziciju Hrvatske.
Dionice tvrtke Professio Energia su u kotaciji Zagrebačke burze od 2019. godine, a uprava tvrtke ističe odličnu suradnju s burzom koja osigurava brojne pogodnosti, a jedna od važnijih je kvalitetniji i transparentniji proces prikupljanja kapitala. Tvrtka u budućnosti ima u planu i izdavanje korporativne obveznice koja bi imala sve elemente strukture tzv. zelene obveznice (Green Bond). Takva obveznica predstavlja trenutno najviši standard investicijskog vrijednosnog papira u području obnovljivih izvora energije i društveno odgovornog investiranja u svijetu.
„Potrebno prikupljanje kapitala obavljeno je posredstvom Zagrebačke burze, odnosno uređenog tržišta kapitala čime je ostvarena visoka razina transparentnosti ove investicije i omogućeno izravno ulaganje hrvatskih mirovinskih fondova u investicijske prilike s isključivim okolišnim, društvenim i upravljačkim aspektima (ESG) kao investicijama najvišeg standarda odgovornog investiranja. Nadalje, zajedno s našim dioničarima imamo ambiciozne planove za buduća ulaganja i u greenfield projekte, gdje u ovom trenutku razvijamo oko 200 MW novih projekata vjetroelektrana i solarnih elektrana čime ćemo pridonijeti daljnjem ostvarenju zelene tranzicije Hrvatske“, naglašavaju iz tvrtke.
Važno je i napomenuti kako vjetroelektrane u portfelju Professio Energia d.d. opskrbljuju više od 100.000 kućanstava u Hrvatskoj te doprinose godišnjoj uštedi više od 50.000 tona emisija stakleničkih plinova.
Predviđeni proces zelene energetske tranzicije idućih desetljeća bit će iznimno kapitalno intenzivan. Posljednja strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine, s pogledom na 2050. godinu predstavlja važan korak prema ostvarenju vizije niskougljične energije te osigurava prijelaz na novo razdoblje energetske politike kojom se osigurava pristupačna, sigurna i kvalitetna opskrba energijom. U dijelu financiranja energetske tranzicije prvenstveno se očekuje angažman kapitala zainteresiranih tvrtki koje će prepoznati priliku za ulaganje, kao i sredstva financijskih institucija i institucionalnih investitora među kojima su najznačajniji upravo mirovinski fondovi koji će svoje proizvode prilagoditi tranziciji energetskog sektora.
Ovom vrstom ulaganja mirovinski fondovi i drugi institucionalni investitori dekarboniziraju svoje portfelje, a neki od njih poput Erste Plavi OMF, PBZ-CO OMF i Croatia Osiguranje već više od 3 godine prepoznaju te aktivno ulažu u prilike usmjerene ciljevima EU u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova i investiranjem u zelenu budućnost. Tako svojim članovima omogućavaju izravno sudjelovanje u zelenoj tranziciji kao najvećem i, za budućnost, najbitnijem poduhvatu 21. stoljeća, a uz ekološku komponentu, osiguravaju i stabilne prinose.
