Pupovac i HEP najavljuju: Sva srpska sela dobit će struju do kraja 2021.

Na koja će se područja uputiti, potpredsjednici Vlade Tomo Medved i Boris Milošević još uvijek ne znaju jer njihov se posjet planira početkom rujna, a kako doznajemo, moglo bi to biti u nekom od sela Zadarske županije jer upravo je to regija u kojoj je potreban najveći broj priključaka.

Osamdesetak sela podatak je koji se pojavljivao kad se govorilo o hrvatskim područjima na kojima živi srpsko stanovništvo, a koja još uvijek nisu reelektrificirana, pa smo o točnom broju potrebnih priključaka pitali SDSS, iz čijih je redova potpredsjednik Vlade Milošević koji će u obilazak. Osamdesetak je broj koji je bio točan lani, govore Večernjem listu u stranci, ali otprilike polovica toga “riješena je”.

– Oko sto priključaka na četrdesetak lokacija ostalo je još za realizirati. Očekujemo da će se u ovoj godini na struju priključiti 15-ak sela i zaselaka, a ostatak do kraja sljedeće godine, tako da do kraja 2021. svi imaju struju – objašnjava nam predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac dodajući da je možda nešto veći problem od same struje voda. Oko pet tisuća domaćinstava, ističu iz SDSS-a, na područjima gdje živi većinsko srpsko stanovništvo ima potrebu za izgradnjom, sanacijom ili obnovom vodovodne mreže.

– Neka su sela potpuno bez vode, u nekima su vodovodi uništeni tijekom rata, negdje postoje mjesni vodovodi s dotrajalim cijevima u kojima dolazi do velikih gubitaka vode, s azbestnim cijevima i vodom upitne kakvoće. Dio općina osigurao je sredstva za sanaciju vodovoda iz ruralnog razvoja, a veće investicije rješavaju se s Hrvatskim vodama – objašnjavaju nam u SDSS-u.

Što se pak samog teritorija tiče, srpskih sela bez struje ima u sedam hrvatskih županija, najmanje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje elektrificirati treba još Erace, dok ih najveći broj električnu energiju čeka u Zadarskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. O nedostatku komunalne infrastrukture kao šibensko-kninska dožupanica upozoravala je saborska zastupnica Anja Šimpraga.

– Što se same struje tiče, a naravno, onda i vode te asfaltiranja i uređivanja cesta, sredstva koja su za to potrebna nisu mala. Jasno je da je skupo dovoditi struju u selo koje ima pet kuća, ali nije neizvedivo, plus to je ulog u budućnost. Ne možemo očekivati, primjerice, od mladih da se vrate u ruralna područja ako nemaju osnovnu infrastrukturu – govori Anja Šimpraga, koja za primjer spominje selo Parčić u sastavu općine Kistanje. Ondje, kaže Šimpraga, preko Županije nabavljeni su solarni paneli, a ljudi su obnovili kuće, neki se vratili za stalno, dok neki borave preko ljeta.

– To vam je isto mogući potencijal, turistički – ističe zastupnica.

Solarni paneli za stotinjak kućanstava postavljali su se i u sklopu projekta koji su zajedno realizirali Fond za zaštitu okoliša, ured UNDP-a u Hrvatskoj (program Ujedinjenih naroda za razvoj) te općine, gradovi i županije u kojima su se projekti provodili.

– Vjerujemo da će svi koji u Hrvatskoj još uvijek žive bez pristupa električnoj energiji, a u krajevima gdje je električna mreža uništena ratom, uskoro dobiti solarne sustave što će im osigurati pristup struji kao što je imaju i svi drugi građani te ćemo tako doprinijeti smanjivanju regionalnih i društvenih nejednakosti u Hrvatskoj – kazala je, kad su se paneli postavljali u Karlovačkoj županiji, predstojnica UNDP-ova ureda u Hrvatskoj Sandra Vlašić.

A iako još uvijek u Hrvatskoj postoje sela u kojima nema struje, iz HEP-a poručuju kako se, s obzirom na to da je riječ o malom broju stanovnika i udaljenim mjestima, trude da ipak svima omoguće priključenje na mrežu.

– Sustavno i kontinuirano provodimo program sanacije i obnove elektroenergetskih objekata na područjima stradalima u Domovinskom ratu. Dosadašnja ulaganja u sanaciju i obnovu distribucijske elektroenergetske mreže na ratom zahvaćenim područjima, u sklopu koje je obnovljeno 140.000 priključaka, iznose više od 2,3 milijarde kuna, a ukupna ulaganja u sanaciju i obnovu elektroenergetskog sustava više od 3,5 milijardi kuna.

Samo u posljednje tri godine HEP je ukupno osigurao 52,8 milijuna kuna za nastavak projekta sanacije i obnove elektroenergetske mreže na područjima stradalima u ratu. Riječ je o naseljima u Sisačko-moslavačkoj, Ličko-senjskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Požeško-slavonskoj županiji – kazali su iz HEP-a pa dodali kako su i u 2018. te 2019. osigurali 27 milijuna kuna za više od 120 priključaka u 30 naselja.

– Dodatno je ove godine HEP osigurao sredstva za svoje društvo HEP-ODS u iznosu od 25,8 milijuna kuna za sanaciju i obnovu elektroenergetske mreže s ciljem završetka cjelokupnog programa sanacije i obnove tijekom 2022. godine. Ta investicija obuhvaća 97 priključaka u 17 naselja. Realizacijom ove investicije završit će se cjelokupna sanacija i obnova elektroenergetske mreže na područjima stradalima u Domovinskom ratu, čime će se ispuniti jedan od prioriteta Hrvatske elektroprivrede, a to je da se svim građanima na području čitave Hrvatske omoguće uvjeti za pristup električnoj energiji i korištenje električne mreže – kazali su nam u HEP-u.