GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Revival nuklearne energije

Revival nuklearne energije
NUKLEARKE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 24.10.2021 / 20:04
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
ZAGREB - Energetska kriza koja je ove jeseni izbila u Europi i svijetu navela je države na preispitivanje zadrške prema nuklearnim elektranama. Planovi o njihovoj gradnji, koji su proteklih godina u mnogim zemljama napušteni zbog straha od mogućih katastrofa poput one u japanskoj Fukushimi, ovih se dana ponovno vade iz ladica.

Štoviše, državne agencije, istraživački instituti i energetske kompanije naglo ubrzavaju razvoj novih tipova nuklearki koje bi trebale biti jeftinije i sigurnije za okoliš. Nuklearke se posvuda vraćaju na velika vrata, a njihova renesansa moguća je i u Europi, pišu brojni mediji u svijetu dok gospodarstvo potresaju nestašice energije, uz dramatična poskupljenja nafte, plina, ugljena, piše Novi list.

Zagovornici nuklearki traže njihovu veću upotrebu kao dopunu energiji iz vjetra, sunca i geotermalnih izvora, koji su uglavnom nestabilni jer ovise o vremenskim (ne)prilikama. S druge strane, struja iz nuklearki teče u svako doba, pa se pokazuju kao nezaobilazan izvor čiste energije dok Europa i svijet u borbi protiv klimatskih promjena napuštaju fosilna goriva.

U široki pokret za afirmaciju nuklearki, koji se pojavio ove jeseni, uključila se i hrvatska Vlada, i to na dva načina. Najprije, pokazala je spremnost da se Hrvatska elektroprivreda uključi u gradnju drugog bloka nuklearke Krško, nakon što je službena Ljubljana ljetos objavila da je počela pripreme za opsežni i zahtjevni projekt.

– Ne želimo biti licemjeri. Deset posto naših potreba za električnom strujom namirujemo iz Krškog i tako će biti godinama. Spremni smo sudjelovati u gradnji drugog bloka Krškog, kazao je proteklog tjedna Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja, uoči sastanka sa slovenskim kolegama o novoj nuklearki, s obzirom na to da se postojeća planira zatvoriti do 2043. godine. Rekao je da prve isporuke struje iz drugog bloka NE Krško ne treba očekivati prije kraja ovog desetljeća, te da će proširenje nuklearke stajati milijarde eura.

Ćorić je potvrdio da je razgovarao i s mađarskim ministrom tehnologije Laszlom Palkovicsem o mogućnosti da Hrvatska dobiva struju iz nuklearne elektrane Paks, koju Mađarska planira graditi u suradnji s ruskim enegetskim divom Rosatomom, uz cijenu od oko 10 milijardi eura.

Hrvatska, koja nema dovoljno vlastite energije, okreće se susjedima kao korisnik ili partner u njihovim planovima za nuklearke. U Hrvatskoj ih nećemo graditi, dometnuo je Ćorić, »jer smo turistička zemlja«.

Hrvatska je u afirmaciju nuklearki krenula i tako što se priključila inicijativi desetak članica EU-a koje su nedavno poslale pismo Europskoj komisiji tražeći da u svoj katalog prihvatljivih investicija za postizanje europske klimatske neutralnosti do 2050. godine uključi i nuklearnu energiju.

To su pismo, na poticaj Francuske, uz Hrvatsku potpisale Mađarska, Poljska, Češka, Slovačka, Slovenija, Rumunjska, Bugarska i Finska. Za tu inicijativu se naknadno zainteresirala i Estonija.

Međutim, u ovom trenutku teško je reći hoće li nuklearke, u kojima Europska unija trenutačno proizvodi 26 posto električne energije, postati poželjni ishod iz energetske krize i hoće li na europskoj razini dobiti zeleno svjetlo.

Dok je Francuska na čelu s predsjednikom Emmanuelom Macronom postala najveći pobornik gradnje nuklearki, iz kojih trenutačno dobiva 75 posto struje, njima se žestoko protivi Njemačka. Nakon katastrofe u Fukushimi 2011. godine službeni je Berlin odlučio do kraja 2022. zatvoriti sve svoje nuklearne elektrane, zbog sigurnosnih rizika.

Berlin tu nije osamljen, jer su zabrani nuklearki sklone i Austrija, Danska, Španjolska te Luksemburg – uz brojne građanske udruge među kojima i Greenpeace.

Štoviše, te su zemlje na čelu s Njemačkom u proljeće ove godine također pisale Europskoj komisiji, tražeći da nuklearkama ni u kojem slučaju ne da zeleno svjetlo, odnosno da ih ne uvrsti u katalog prihvatljivih »zelenih« investicija.

Sukob između zagovornika i protivnika nuklearki među članicama EU-a ove se jeseni rasplamsava, a Europska komisija, koja do kraja ove godine treba presjeći taj spor, nalazi se na sto muka.
Podsjetimo, Europska komisija treba uskoro završiti katalog investicija (taxonomy) koje se uklapaju u ambiciozne europske planove o postizanju klimatske neutralnosti.

Kao prihvatljive investicije Komisija je dosad odredila energiju sunca, vjetra i onu iz geotermalnih izvora, a na pritisak nekih zemalja u popis je naknadno uvrstila i plin, kao premosnicu u prijelazu na čistu energiju, jer atmosferu zagađuje upola manje od ugljena i nafte.

Za izvore energije koji nisu u katalogu Komisije investitori ne mogu koristiti europska poticajna sredstva, a ne mogu računati ni na dobivanje nižih kamata na kredite. Drugim riječima, oni koji zagovaraju uvrštenje nuklearne energije u katalog prihvatljivih zelenih investicija žele tako osigurati europski novac za njihovu gradnju i smanjiti financijske troškove.

Neovisno o tome hoće li Europska komisija nuklearkama dati zelenu naljepnicu, čini se da protivnici njihove gradnje gube tlo pod nogama – pod pritiskom aktualne energetske krize koja je dala argumente njihovim zagovornicima.

Tako je francuski predsjednik iznenada napravio zaokret, odustavši od prvotnog obećanja biračima o postupnom zatvaranju više od 50 nuklearki u zemlji. Umjesto toga, Emmanuel Macron je najavio ulaganje od najmanje milijardu eura u razvoj novih tehnologija za dobivanje energije iz nuklearnih elektrana, u sklopu plana o »reindustrijalizaciji zemlje« vrijednog oko 30 milijardi eura.

– I dalje ćemo trebati tu tehnologiju. Naš je prioritetni cilj imati inovativne, manje nuklearne reaktore u Francuskoj do 2030. godine, usporedno s boljim upravljanjem nuklearnim otpadom, istaknuo je Macron.

Prvi čovjek Francuske ne krije ambiciju da proizvodnjom novog tipa nuklearki francuska industrija napravi velik posao i na svjetskom tržištu, dok se prototipovi novih nuklearki već razvijaju i ispituju širom svijeta, od Japana i Kine, do Rusije i Ujedinjene Kraljevine.

– Nuklearke se vraćaju u središte energetske rasprave u Francuskoj, i to puno brže nego što sam to ikad zamišljao, rekao je Denis Florin iz konzultantske kuće Lavoisier Conseil. Zahvaljujući nuklearnim reaktorima i njihovoj stabilnoj proizvodnji struje po prihvatljivim cijenama, aktualna energetska kriza je Francusku i njezine potrošače pogodila manje od ostalih zemalja. Francuska ima struje i za izvoz.

Većem korištenju nuklearne energije okreću se i srednjoeuropske zemlje koje su siromašne naftom, plinom, a uglavnom su iskoristile i svoj hidropotencijal. Bile su stoga prisiljene masovno graditi elektrane na fosilna goriva. Budući da mora postupno zatvarati termoelektrane na ugljen, vlada Poljske još je početkom godine odobrila strategiju prema kojoj će zemlja od 2033. do 2043. pustiti u pogon čak šest nuklearnih reaktora na dvjema lokacijama.

Taj poljski projekt, koji će stajati oko 30 milijardi eura, izazvao je zabrinutost u susjednoj Njemačkoj, gdje se predstavnici stranke Zelenih boje za sigurnost svoje zemlje. Istodobno, poljski plan naišao je na veliko zanimanje i podršku u Sjedinjenim Državama, jer administracija predsjednika Joe Bidena ozbiljno računa na nuklearke u sklopu vlastitih planova o postizanju klimatske neutralnosti.

Klimatska kriza otvara prostor nuklearnoj energetici, poručila je potkraj rujna Jeniffer Granhol, američka državna tajnica za energiju.

– Klimatska kriza otvara tržišnu priliku za tehnologije koje pridonose smanjenju emisija ugljika, poput nuklearne energije, uz moguća ulaganja od 23 bilijuna dolara do 2030. godine, upozorila je Granhol.

Još prošle jeseni Washington je potpisao 30-godišnji sporazum s Varšavom o razvoju nuklearne energije. Istodobno, SAD računa na to da će američke kompanije poput Westinghousea dobiti velike poslove i u ostalim srednjoeuropskim zemljama, članicama Inicijative triju mora.

Vlada Ujedinjenje Kraljevine također je preko noći okrenula ploču te proteklog tjedna najavila da će gradnju nuklearki »staviti u srce britanske strategije za postizanje nultih emisija ugljika do 2050. godine«, prema pisanju Financial Timesa.

Konzorcij britanskih kompanija na čelu s Rolls-Royceom objavio je namjeru gradnje 16 malih nuklearki diljem zemlje u sljedećih desetak godina, usporedno sa zatvaranjem postojećih kojima istječe vijek trajanja.

Za razliku od današnjih elektrana, to bi bile svojevrsne montažne nuklearke, snage 460 megavata, koje bi se serijski proizvodile u tvornicama, a potom bi se njihovi dijelovi prevozili na određene lokacije, gdje bi se i sklapali.

Uzor za to su reaktori koje je Rolls-Royce već proizveo za britanske podmornice na nuklearni pogon. Vlada Borisa Johnsona vjeruje da će ta inovacija pomoći britanskoj industriji u sklapanju obećavajućih poslova kod kuće i u inozemstvu.

Koliko vlade europskih država mijenjaju mišljenje i prioritete, pokazuje i slučaj Bugarske koja je proteklih godina dvaput donijela odluku o gradnji nove nueklarne elektrane i dvaput od nje odustala.

Međutim, sredinom listopada, u jeku sadašnje energetske krize, Sofiju je posjetio potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans. On je hrabrio Bugarsku da zatvara elektrane na ugljen i nagovarao je da se vrati projektu nove nuklearke, rekavši da će joj u tome pomoći i Komisija, prema izvješću portala Euractiv.

Glavni prigovor protivnika nuklearki jest da se mogu pokvariti te ugroziti ljude i okoliš. Osim toga, problem je i odlaganje radioaktivnog otpada. Međutim, zagovornici nuklearki kažu da se sigurnost njihova rada zbog napretka tehnologije povećava, dok odlaganje otpada smatraju razmjerno malim problemom u usporedbi s mogućnošću da cijele države sljedećih godina povremeno ostaju u mraku.

Sadašnja energetska kriza, prema njihovu mišljenju, nije posljednja. Energetske šokove, kažu, treba očekvati zbog poremećaja koji će idućih godina nastajati u ponudi i potražnji energenata, ako zemlje budu fosilna goriva napuštale brže od gradnje zamjenskih, obnovljivih izvora energije. Obnovljivi izvori nemaju alternativu, ali su mnogi od njih nestabilni.

Primjerice, ove godine je proizvodnja struje iz vjetroelelektrana u Europi smanjena oko 15 posto, jer vjetra nije bilo dovoljno. Nuklearke pak nemaju problema s vremenskim prilikama.

– Radioaktivni nuklearni otpad za ljude i mnoge ostale oblike života ostaje opasan tisućama godina. Naravno, ta opasnost, iako vrlo realna, blijedi u usporedbi s daleko neposrednijom opasnošću od katastrofalnih klimatskih promjena, upozorava Haley Zaremba, komentatorica energetskog portala Oilprice.

Naime, Ujedinjeni narodi u kolovozu su čovječanstvu oglasili »crveni alarm« nakon što je Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) bez okolišanja upozorio da su ljudi klimu na Zemlji već nepovratno promijenili i da se mogućnosti za ublažavanje daljnjih šteta brzo smanjuju.

U tom sklopu, čini se da je okretanje nuklearkama teško izbjeći. Nikoga ne bi trebalo iznenaditi ako se pokrene kampanja s upozorenjem da su »koristi« od nuklearne energije za ljude i okoliš »neusporedivo veće od mogućih šteta«, kao u slučaju cijepljenja protiv zaraznih bolesti.

Tagovi: nuklearna energija, Zdravko Marić, Frans Timmermans, Tomislav Ćorić, NE Krško
PROČITAJ I OVO
Cijene nafte ispod 76 dolara dok investitori procjenjuju utjecaj omikrona
NAFTNO TRŽIŠTE
Cijene nafte ispod 76 dolara dok investitori procjenjuju utjecaj omikrona
LONDON - Cijene nafte zadržale su se u srijedu u nestabilnoj trgovini na međunarodni tržištima ispod 76 dolara nastavivši snažan ovotjedni rast, dok investitori procjenjuju utjecaj varijante omikrona na globalno gospodarstvo i potražnju za gorivom.
Nikad manja razlika u ceni između autogasa i benzina
CENE
Nikad manja razlika u ceni između autogasa i benzina
BEOGRAD – Nikada ranije nije bila ovako mala razlika u ceni između benzina i autogasa koji je sada preko 100 dinara, a razlozi za toliko poskupljenje autogasa su drastično povećanje cena energenata na svetskom tržištu i akcize koje su u poslednjih 10 godina povećane dva i po puta, kaže zameniki predsednika Udruženja za TNG Ivan Brajović.
Amerikanci će tražiti zaustavljanje Sjevernog toka 2 ako Rusija napadne Ukrajinu
RUSIJA-SAD-NJEMAČKA
Amerikanci će tražiti zaustavljanje Sjevernog toka 2 ako Rusija napadne Ukrajinu
WASHINGTON - Američki dužnosnici rekli su članovima Kongresa da imaju razumijevanja s Njemačkom oko zatvaranja plinovoda Sjeverni tok 2 ako Rusija napadne Ukrajinu, rekao je Reutersu u utorak viši dužnosnik u Kongresu.
HEP otpisao 60 milijuna kuna tražbina stradalima od potresa
OTPIS
HEP otpisao 60 milijuna kuna tražbina stradalima od potresa
SPLIT - Hrvatska elektroprivreda (HEP) otpisala je na temelju zaključaka Vlade u prvih šest mjeseci nakon potresa na području Petrinje više od 60 milijuna tražbina kao pomoć stradalima, priopćeno je u utorak u Splitu nakon sastanka HEP Opskrbe s najvećim kupcima električne energije u Dalmaciji.
Cijene nafte nastavile oporavak i porasle iznad 75 dolara
NAFTNO TRŽIŠTE
Cijene nafte nastavile oporavak i porasle iznad 75 dolara
LONDON - Cijene nafte porasle su u utorak, nastavivši jučerašnji oporavak od gotovo pet posto, budući da je zabrinutosti zbog utjecaja omicron soja koronavirusa na globalnu potražnju za gorivom popustila, a iranski nuklearni pregovori prekinuti, čime je odgođen povratak iranske nafte na tržišta.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE