Rusiju trese nestašica goriva

Ukrajinski napadi dronovima uzrokovali su krizu u opskrbi gorivom u Rusiji – i ona se i dalje pogoršava. Zbog toga se jedna za drugom, pod izlikom remonta, zatvaraju rafinerije nafte, a obujam proizvodnje znatno je pao.

Kao posljedica toga, zabilježen je nagli rast cijena goriva na burzi, koje su dosegle rekordne razine. Cijene goriva na benzinskim postajama također su znatno porasle, ali ne tako dramatično, jer ih vlada umjetno održava niskima. No, kao i u sovjetsko doba, regulacija cijena dovodi do zastoja u opskrbi.

Koliku su štetu nanijeli ukrajinski dronovi?

Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci, prema javno dostupnim izvorima koje je istražio DW, ukrajinska vojska izvela je napade dronovima na ruske rafinerije nafte Afipski, Ilski i Slavjansk u Krasnodarskoj oblasti, kao i na rafinerije u Volgogradu, Novokujbiševsku, Novošahtinsku, Rjazanju, Samari, Saratovu, Sizranu i Uhti, a vjerojatno i na još nekoliko drugih rafinerija. Taj broj čini nešto manje od polovice ukupnog broja rafinerija na teritoriju Rusije.

No, podaci o proizvodnji nafte u Rusiji drže se u tajnosti. Opseg štete može se procijeniti samo na temelju anonimnih izvješća insajdera i stručnjaka. Prema Reutersu i The Economistu, trenutačno bi do 20 posto kapaciteta rafinerija moglo biti neaktivno.

Jedan od sudionika na tržištu goriva iznio je sličnu procjenu o 20-postotnom padu u izjavi za ruski list Komersant. Prema njegovim riječima, u rujnu je, uobičajenoj mjesečnoj količini zaliha od dva milijuna tona, nedostajalo 400.000 tona benzina. I ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je izjavio da je nestašica benzina u Rusiji dosegla 20 posto.

Zašto sada dolazi do nestašice goriva?

Kriza s gorivom u Rusiji počela se intenzivirati već sredinom ljeta, prije nego što je došlo do masovnih prekida rada rafinerija. Spojilo se više čimbenika: sezonski porast potražnje, planirani radovi na održavanju u nekim rafinerijama te neplanirani popravci u drugima. Osim toga, naftne su kompanije znatno povećale izvoz.

Kako je nestašica goriva dovela do rekordnih cijena, vlasti su uvele privremenu zabranu izvoza. Ova mjera privremeno je smirila tržište. No stručnjaci su već ranije upozoravali na to da će učinak embarga brzo nestati ako se postojećim destabilizirajućim čimbenicima, poput masovnih napada dronovima, pridruže novi.

I upravo se to dogodilo. Jedan od važnih čimbenika možda je i promjena taktike ukrajinskih oružanih snaga. One ponovno i ponovno napadaju iste rafinerije, sprječavajući ih da obnove rad. Na primjer, rafinerija u Rjazanju, jedna od najvećih u Rusiji, pogođena je najmanje šest puta, dok su rafinerije u Volgogradu i Sizranu pogođene po četiri puta.

Ranije, primjerice 2024., svaka je od tih rafinerija bila napadnuta samo jednom, pa se šteta mogla sanirati u roku od nekoliko dana ili tjedana, objašnjava u intervjuu za DW Sergej Vakulenko, stručnjak iz berlinskog Carnegie centra.

Različiti oblici krize

Ruski su proizvođači obvezni prodati najmanje 15 posto benzina na burzi. Od početka godine cijene njihovih proizvoda porasle su za više od 40 posto. Vlada pritom regulira tržište goriva, a tzv. „damper-plaćanja“ njezin su najvažniji instrument. Tako naftne kompanije prodaju benzin u zemlji po unaprijed reguliranim cijenama, a država im djelomično nadoknađuje eventualne gubitke. Osim toga, antimonopolska uprava nadzire rast cijena. Ona je 30. rujna najavila inspekcije na benzinskim postajama u nekoliko regija.

Posljedica toga bio je rast maloprodajnih cijena benzina od 8,36 posto od početka godine, navodi Rosstat (24. rujna). To je dvostruko više od opće stope inflacije, ali još uvijek podnošljivo. Problem je, međutim, što svi ne dobivaju potporu vlade. Benzinske postaje koje nisu povezane s naftnim kompanijama i ne kupuju gorivo izravno od njih moraju se opskrbljivati na burzi, gdje su nabavne cijene gotovo jednake maloprodajnima. To ih dovodi u težak položaj.

Kako nedostatak derivata utječe na benzinske postaje?

„Ono što se događa nije ni kolaps ni noćna mora. Problemi nastaju zato što je tržište naviknuto na situaciju u kojoj benzina ima u izobilju“, objašnjava Sergej Vakulenko i dodaje: „Postoje logistički problemi, jer rafinerije jedna za drugom prestaju s radom. Osim toga, neovisni lanci benzinskih postaja prisiljeni su obustaviti kupnju benzina na burzi, jer im je to preskupo.“

Neke se neovisne benzinske postaje zatvaraju jer bi morale prodavati gorivo s gubitkom. Razlika između veleprodajnih i maloprodajnih cijena više ne pokriva njihove troškove. Prema procjenama agencije OMT-Consult, u Rusiji se od 28. srpnja do 22. rujna broj benzinskih postaja smanjio za 360. Ta se brojka možda ne čini velikom, ali mnoge od njih nalaze se u regijama u kojima je trenutačna situacija napeta.
Tako je, primjerice, na jugu zemlje, uključujući Rostovsku oblast, ali i u Republici Marij El i Židovskoj autonomnoj oblasti na Dalekom istoku, između 12 i 14 posto benzinskih postaja prestalo s radom.

Na ukrajinskom poluotoku Krimu, koji je Rusija anektirala, zatvorena je polovica benzinskih postaja. Prema OMT-Consultu, regije na Dalekom istoku posebno su pogođene. U ostalim regijama, gdje benzinske postaje još nisu zatvorene, opskrba benzinom je ograničena.

Kako se vlada nosi s krizom?

Embargo na izvoz goriva prvotno je vrijedio do 31. kolovoza, ali je potom produljen do kraja 2025. godine. Rusija je također povećala uvoz benzina iz Bjelorusije. No ni te mjere nisu uspjele riješiti krizu.

Zamjenik premijera Aleksandar Novak predložio je vladi ukidanje carina na uvoz iz Kine, Južne Koreje i Singapura, kako bi se osigurala opskrba, navodi list Komersant. Druga inicijativa omogućila bi proizvođačima korištenje monometilanilina, aditiva za povećanje oktanskog broja koji omogućuje proizvodnju benzina od sirovina niže kvalitete. Rusija je njegovu upotrebu zabranila 2016. godine, usklađujući se s europskim standardima o emisijama plinova.

Ipak, nejasno je hoće li te mjere imati željeni učinak ako se ukrajinski napadi dronovima nastave. U nekim rafinerijama, kako kaže Sergej Vakulenko, „više ništa ne funkcionira“. Na koncu, smatra on, rusko bi se vodstvo moglo suočiti s teškom odlukom: pokušajem uspostave pregovora s Ukrajinom o međusobnom zaustavljanju napada na energetske objekte.