Sankcije NIS-u: Prijete posljedice tržištima naftnih derivata regije

Kompanija NIS objavila je danas na portalu Beogradske burze "informacije o aktualnim okolnostima" budući da je jučer, 14. siječnja, privremeno obustavljeno trgovanje njezinim dionicama.

Potvrdili su da je u petak, 10. siječnja, potvrđeno uvođenje sankcija od strane Sjedinjenih Američkih Država
(SAD) tvrtki NIS te da pažljivo razmotri sve detalje vezane uz objavljene informacije.

"Istovremeno, NIS će ostati usmjeren na očuvanje stabilnosti na domaćem tržištu naftnih derivata." Snabdevenost lanca benzinskih pumpi NIS trenutno je uredna, naveli su u tom saopštenju.

Rafinerija nafte Pančevo, kako su naveli, radi normalno i tržištu isporučuje sve potrebne naftne derivate.

"Poslovanje Društva trenutno se odvija bez većih smetnji. Nastavit ćemo pratiti aktualnu situaciju i prilagođavati naše poslovanje svim mogućim scenarijima, a u slučaju novih, značajnih okolnosti koje mogu uticati na naše poslovanje, kompanija NIS će nam se obratiti sa novim informacijama", naveli su.

Analitičari i poznavatelji tržišta, međutim, već sad upozoravaju da bi mogla biti počinjena nesaglediva šteta regionalnoj sigurnosti opskrbe naftnim derivatima.

Konkretnije, najviše posljedica moglo bi se osjetiti u kontekstu dizelskog goriva.

U 2022. godini u Srbiji je potrošeno 500 kt benzina i 2300 kt dizela. Dok u susjednim zemljama obično postoji višak benzina koji bi mogao zamijeniti domaću proizvodnju od 600 kt (zapravo smanjujući regionalnu neravnotežu između ponude i potražnje za benzinom), dizel je sasvim druga priča. Što se tiče dizela, cijela je regija u deficitu opskrbe (osim Grčke, te u znatno manjoj mjeri Bugarske i Italije), tako da bi domaća proizvodnja dizela od 2100 kt trebala biti zadovoljena uglavnom iz uvoza izvan EU stvara prije svega logistički izazov i neželjeni stupanj uvozne ovisnosti usred trenutnih geopolitičkih napetosti. Povećana neravnoteža između ponude i potražnje ojačala bi cijene i time dodatno povećala logističke i proizvodne troškove, pogađajući već pogoršanu konkurentnost gospodarskih igrača (nakon poremećaja opskrbe povezanih s Covidom i energetske krize izazvane ratom) i povećavajući troškove života za građana.

Dizel nije samo motorno gorivo koje je ključno za segment osobnih automobila i teretni promet, već se također koristi u industriji za proizvodnju topline i kao sirovina u velikom broju procesa. Dizel se također često koristi u javnim autobusima, vlakovima, brodovima i sustavima teglenica. Većina građevinskih, poljoprivrednih i vojnih vozila i opreme također ima dizelske motore. Dizelsko gorivo također ima veću gustoću energije od ostalih tekućih goriva, pa daje više korisne energije po jedinici volumena.

Dizelsko gorivo se također koristi u generatorima dizelskih motora za proizvodnju električne energije. Mnoga industrijska postrojenja, velike zgrade, institucionalni objekti, bolnice i elektroprivrede imaju dizelske generatore za rezervno i hitno napajanje. Zbog toga se dizel također naziva radnom snagom gospodarstva jer pokreće polovicu ključnih gospodarskih sektora u tipičnoj razvijenoj zemlji. Posljedično, svaki fizički manjak dizela i/ili povećanje cijena bio bi kočnica srpskom i regionalnom gospodarstvu i rastu prihoda, negativno utječući i na srpsku trgovinu i gospodarske partnere.

Zaključno, iz sektora stižu brojna upozorenja da bi, ako se ubrzo ne riješi situacija s NIS-om, moglo biti posljedica na sva tržišta u okruženju u srednjoj i jugoistočnoj Europi.