Slovenija je jedna od pet članica EU-a koje od kolovoza 2022. nisu smanjile potrošnju plina za 15 posto

"Slovenija je poduzela mjere za jačanje alternativnih opskrba prirodnim plinom, ali se u stvarnosti i dalje oslanja na ruski plin uvezen preko Austrije", napominje Europska komisija na drugu godišnjicu usvajanja plana EU za smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. REPowerEU.

Iako je tvrtka Geoplin sklopila ugovor o opskrbi plinom iz Alžira, to je dovoljno za oko trećinu godišnjih potreba Slovenije za plinom. Ugovorom je predviđena isporuka 300 milijuna prostornih metara godišnje tijekom tri godine, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2025. godine.

Što se tiče slovenskog pristupa dodatnom plinu iz terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na otoku Krku, koji Hrvatska planira proširiti, Europska komisija ističe da rezervacija dodatnih količina neće biti moguća prije razdoblja od 2025. do 2026. godine.

Od donošenja plana REPowerEU prije dvije godine, EU je uspješno smanjila opskrbu plinom iz Rusije. Udio plina iz Rusije iznosio je 45 posto cjelokupnog uvezenog plina 2021. godine, ali samo 15 posto prošle godine. EU ga je zamijenila plinom iz drugih trećih zemalja, uglavnom SAD-a i Norveške.

Jedna od mjera u okviru plana za smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima je i smanjenje potrošnje plina, pri čemu su zemlje članice pristale na dobrovoljno smanjenje od 15 posto na razini EU. Od kolovoza 2022. do siječnja ove godine EU je smanjila potrošnju plina za 18 posto, a najuspješnije su bile Danska i Finska koje su smanjile potrošnju za 40 odnosno 39 posto.

Slovenija je potrošnju plina smanjila za samo 10 posto. Manje uspješne bile su samo Poljska s padom od osam posto i Irska s padom od četiri posto. Malta je jedina povećala potrošnju plina za 10 posto, pokazuju podaci Europske komisije.

Članice EU također su odlučile zajednički naručiti ovaj energent u sklopu nastojanja da se smanji ovisnost o ruskim fosilnim gorivima i snize cijene plina. Lani je 113 europskih kompanija u okviru četiri natječaja podnijelo zahtjeve za 54 milijarde kubika plina, a dobavljači su ponudili 61 milijardu. Na kraju su dogovorili kupnju više od 42 milijarde prostornih metara plina.

Prošle su godine slovenski veletrgovci predali potražnju za 0,25 milijardi kubičnih metara, što predstavlja 29,5 posto godišnje potrošnje u državi. Europska komisija ne navodi koliko su na kraju kupili.

Bruxelles je plan REPowerEU predstavio sredinom svibnja 2022., otprilike tri mjeseca nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Moskva je svoje energente koristila i kao "ekonomsko oružje" protiv Europe, podsjetili su u izjavi predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, izvršni potpredsjednik Komisije Maroš Šefčovič i europski povjerenik za energetiku Kadri Simson.

"Prekinuli smo našu energetsku ovisnost o Rusiji. Putinovi plinovodi više nisu alat za ucjenjivanje Europe", istaknuli su. Dodali su da će EU nastaviti s naporima da potpuno zaustavi uvoz ruskih fosilnih goriva i osigura sigurnu, čistu i pristupačnu energiju za europske građane.