GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Srpske termoelektrane najveći zagađivači životne sredine u Evropi

Srpske termoelektrane najveći zagađivači životne sredine u Evropi
ZAGAĐENJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 05.02.2021 / 13:15
Autor: SEEbiz
BEOGRAD - Srpske elektrane na ugalj decenijama zagađuju ceo region ogromnim količinama otrovnih gasova, što je izazvalo prevremenu smrt hiljada ljudi na Zapadnom Balkanu i u Evropskoj uniji. Otrovne emisije iz elektrana kojima upravlja Elektroprivreda Srbije premašuju šest puta vrednosti dopuštene domaćim i međunarodnim zakonima, objavio je portal Euraktiv Srbija.

Navodi se da prema podacima portala META, informativnog kanala Evropskog biroa za životnu sredinu, srpske termoelektrane spadaju među najveće evropske generatore sumpor-dioksida, i predstavljaju zdravstveni i ekonomski rizik za čitavi Stari kontinent.

“Sumpor-dioksid je štetan gas koji nastaje spaljivanjem uglja, a doprinosi nastanku kisjelih kiša i suspendovanih čestica (PM) i predstavlja ozbiljnu opasnost za ljudsko zdravlje i životnu sredinu. Udisanje SO2 može da izazove tešku iritaciju nosa i ždrijela, kašalj i teškoće u disanju. Izlaganje većim koncentracijama gasa može da izazove i skupljanje tečnosti u plućima i hronična oboljenja poput astme, navodi se u tom tekstu i dodaje da se sumpor-dioksid koji ispuštaju EPS-ove elektrane širi na velikm prostoru pa tako deluje na ljude i prirodu ne samo u Srbiji.

Modeli podataka pokazuju da je 2016. godine više od polovine prevremenih smrti izazvanih emisijama iz balkanskih elektrana registrovano u EU. Iako su najizloženije bile okolne zemlje, pa je tako 380 smrtnih slučajeva bilo u Rumuniji i 370 u Italiji, posledice su se osjetile čak i u Njemačkoj, Francuskoj i Španiji. Hronična zagađenost toksičnim materijama iz uglja koja se širi sa Zapadnog Balkana uticala je, kako se u tekstu navodi i na evropsku produktivnost, sa više od 3.047 hospitalizacija i više od 1,6 miliona izgubljenih radnih dana u EU i na Zapadnom Balkanu. U samoj EU u pitanju je 1.418 hospitalizacija i preko 600.000 radnih dana.

Portal META u tekstu podsjeća da Srbija, kao dio Energetske zajednice, koju je EU osnovala da bi sa svojim susjedima izgradila integrisano pan-evropsko tržšte energije, ima zakonsku obavezu da smanji emisiju iz svojih termoelektrana ispod nivoa definisanog Nacionalnim planom za smanjenje emisija. Taj plan treba do kraja 2027. godine da uskladi emisije iz zastarelih srpskih termoelektrana sa standardima određenim u Direktivi EU o industrijskoj emisiji.

Međutim, Srbija ni nekoliko godina nakon što je direktiva stupila na snagu, nije preduzela korake da svoje štetne emisije uskladi sa planom. U 2018. godini deset EPS-ovih termoelektrana emitovalo je 336.000, a u 2019. godini 309.500 tona sumpor dioksida – šest puta više od predviđenog godišnjeg limita NERP koji iznosi 54.000 tona. Samo termoelektrane Kostolac i Nikola Tesla (TENT), koje su dio EPS-a, emitovale su, kako prenosi portal Euraktiv Srbija, više sumpornih isparenja nego sve termoelektrane u Bugarskoj, Češkoj, Francuskoj i Poljskoj zajedno.

Teškoće Srbije da se pridržava limita određenih direktivom direktno se tiču i pristupnih pregovora Beograda sa EU, pošto su standardi propisani zakonima Unije daleko strožiji. Pored toga, velika zavisnost Srbije od uglja, a više 70% njene struje se proizvodi pomoću nekvalitetnog lignita, koči napore zemlje da se uskladi sa klimatskim ciljevim koje je EU postavila do 2030. godine.

Koordinator kampanje za ugalj i rudarstvo u EEB Ricardo Nigro upozorio je da „zagađenje vazduha ne poznaje granice i da su toksična isparenja iz srpskih termoelektrana i evropski problem“.

– Kao ovogodišnji predsedavajući Energetske zajednice i kandidat za članstvo u EU, Srbija mora da obezbijedi poštovanje Ugovora (EZ) i da pozove EPS na odgovornost – rekao je Nigro.

Tagovi: Srpske termoelektrane, zagađenost, Elektroprivreda Srbije, Termoelektrana Nikola Tesla, TE Kostolac
PROČITAJ I OVO
Kina zaobilazi sankcije i kupuje goleme količine nafte od Irana i Rusije
KRŠENJE SANKCIJA
Kina zaobilazi sankcije i kupuje goleme količine nafte od Irana i Rusije
ANALIZA - Prihodi od nafte slamka su spasa za iransko i rusko gospodarstvo, ali zapadne sankcije ugrozile su sposobnost obje zemlje da isporučuju naftu i primaju uplate. Kao odgovor, Iran i Rusija su preusmjerili isporuke nafte u Kinu - najvećeg svjetskog uvoznika sirove nafte.
Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. puno skuplji nego prije rata
ENERGENTI
Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. puno skuplji nego prije rata
BERLIN - Računi za plin i struju za kućanstva u Njemačkoj bili su u drugoj polovini 2023. godine znatno viši nego prije rata u Ukrajini, unatoč padu cijena u odnosu na prvu polovinu godine, pokazali su podaci ureda za statistiku.
Rusija povećava uvoz benzina iz Bjelorusije
GORIVO
Rusija povećava uvoz benzina iz Bjelorusije
MOSKVA - Rusija je u ožujku povećala uvoz benzina iz susjedne Bjelorusije kako bi se uhvatila u koštac s rizikom nestašica na domaćem tržištu zbog neplaniranih popravaka u ruskim rafinerijama nakon napada dronovima, izvijestio je Reuters pozivajući se na četiri industrijska i trgovačka izvora.
NO Ine: Dividenda 24 eura po dionici
DIVIDENDA
NO Ine: Dividenda 24 eura po dionici
ZAGREB - Nadzorni odbor Ine je na sjednici održanoj u srijedu dao suglasnost na prijedlog uprave o isplati dividenda od 24 eura po dionici iz dijela neto dobiti iz 2023. te iz zadržane dobiti iz 2022. godine, pri čemu je ukupan iznos za isplatu dividende 240 milijuna eura.
Cijene nafte iznad 86 dolara
NAFTNO TRŽIŠTE
Cijene nafte iznad 86 dolara
ZAGREB - Cijene nafte zadržale su se danas na međunarodnim tržištima na 86 dolara budući da je ulagače zatekao rast zaliha u SAD-u, a uteg su im bile i naznake da vodeći proizvođači ne planiraju dodatno smanjivati opskrbu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE