Subvencije za električnu energiju za najveće tvrtke mogle bi biti ukinute

Doznajemo to iz razgovora sa sugovornicima iz Vlade, iako se svi oni još uvijek ograđuju s obzirom na to da ništa nije konačno i na stolu je nekoliko prijedloga.

Postoji, jasno, i prijedlog da sve ostane kako je i sada, no s obzirom na to da je Europska komisija u svojim zadnjim preporukama u okviru proljetnog semestra Hrvatskoj predložila da se do kraja godine ukinu potpore zbog energetske krize, a da uštede koje su s tim povezane treba koristiti za smanjenje deficita, moglo bi doći do izmjena u novom paketu koji se priprema i koji bi trebao biti predstavljen u rujnu.

Komisija je predložila i da u slučaju nužne potrebe za mjerama potpore zbog povećanja cijene energije treba osigurati da one budu ciljane i da štite ranjiva kućanstva i poduzeća, da budu fiskalno priuštive i zadrže poticaje za energetsku štednju, piše Jutarnji list.

Paket koji je na snazi do 30. rujna razlikuje kućanstva i poduzetnike koji troše više od onih koji troše manje. Tako kućanstva s polugodišnjom potrošnjom do 2500 kilovatsati plaćaju struju 59 eura po megavatsatu, a ona iznad te granice 88 eura. Mali poduzetnici plaćaju 62 eura po megavatsatu za polugodišnju potrošnju ispod 250.000 kilovatsati i njih je više od 80.800, dok oni veći koji troše iznad 250.000 kilovatsati na polugodišnjoj razini plaćaju od 180 do 230 eura po megavatsatu i ta je stavka zapravo najizdašnija u paketu jer od ukupno 596 milijuna eura subvencija za struju, čak 60 posto, odnosno 348 milijuna eura otpada na velike poduzetnike.

A čini se da će mjere i dalje biti potrebne jer se cijena struje na burzi ponovno počela dizati, pa je tako na budimpeštanskoj burzi trenutna cijena oko 160 eura, dok je cijelo ljeto bila ispod 100 eura.

- Mjere će biti ciljano usmjerene prema onima koji su u najvećoj potrebi. Naime, ako se tržište stabilizira, mjere moraju biti više ciljane i imati snažan antiinflacijski učinak jer ne smijemo podgrijavati inflaciju pretjeranim intervencijama - pojašnjavaju nam u Vladi.

Napominju da se o tome tek raspravlja i da treba voditi računa o tome kojim intervencijama spriječiti rast cijena za građane i gospodarstvo, a da se opet ne dogodi da se cijene dižu unatoč pomoći Vlade.

- Inflacija pada u nekim područjima, ali ne dovoljno brzo i ne svugdje. Vlada je dala mehanizme kod energije, ali vidimo i dalje neopravdano dizanje cijena. Vlada će i dalje koristiti mehanizme za suzbijanje inflacije. To će biti fokus paketa, da sve ovo što radimo, poput dizanja plaća i mirovina, ne "pojede" inflacija. Mjere će biti ciljane da se pomogne građanima, a istovremeno na neki način strože u inflatornim učincima - pojašnjavaju u Banskim dvorima.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) upozoravaju kako je svima jasno da gospodarstvo ulazi u neizvjesnu jesen s obzirom na to da je sve više pokazatelja koji signaliziraju ozbiljno usporavanje ekonomija naših ključnih trgovinskih partnera. Njemačka je ušla u tehničku recesiju, a snažan pad uvoza Kine, zabilježen prošlog mjeseca, može pojačati pritisak na europsko gospodarstvo.

- U tom gospodarskom kontekstu, donošenje odluke o produljenju energetskih potpora treba uzeti u obzir da Hrvatska i dalje ima veliku razliku u subvencijama i samim cijenama energenata između sektora kućanstava i sektora poduzetništva. U HUP-u smatramo da je vrijeme da otvorimo konstruktivnu raspravu o smanjenju te razlike - kaže Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.

Pritom iznosi da je, prema podacima Eurostata, prosječna cijena struje u EU za kućanstva 0,28 eura po kilovatsatu, dok ostali sektori plaćaju 0,21 euro. Istovremeno u Njemačkoj i Austriji kućanstva plaćaju višu cijenu struje od ostalih sektora, kao i u nizu ostalih zemalja EU, a u Sloveniji sektor kućanstava plaća gotovo identičnu cijenu struje kao ostali sektori.

- Jače opterećenje tvrtki kroz cijenu energenata posredno negativno utječe na standard građana jer sužava prostor za jače povećanje plaća - kaže Weber.

Dodaje i da moramo pratiti što po pitanju energetskih mjera poduzimaju članice EU kako bismo osigurali da naše kompanije ne budu u neravnopravnijem položaju na jedinstvenom tržištu, a važno je i da se sve mjere koje su važne za gospodarstvo kao i dosad donose na vrijeme.

- A koliko su ishitrene odluke štetne, najbolje ilustrira primjer naprasne najave novog poreza prema jednom sektoru od strane talijanske premijerke, koja je preko noći i nepovratno, bez obzira na kasnije povlačenje najave, izbrisala milijarde eura vrijednosti. Zato su predvidljivost i donošenje odluka na vrijeme iznimno važni - poručuje Weber.