Prema raspoloživim izračunima proizvodnja iz SE na Miljevačkom platou procjenjuje se na oko 274 GWh, a elektrana se sastoji od dva polja - SE Promina Jug (oko 90 MW) na 162 hektara na lokaciji Razvođe, te SE Promina Sjever (oko 60 MW) na lokaciji Mratovo, na 122 ha. Dakle, riječ je o površini od ukupno 284 ha, što je površina čak 568 nogometnih igrališta! Ako se i izgradi bit će to površinom najveća neintegrirana sunčana elektrana u Hrvatskoj, a vrijednost investicije se u međuvremenu umanjila na manje od 100 mil. milijuna eura, pošto će gradnja još malo pričekati.
SE Promina 2020. već ima predugovor o priključenju, što je rijetkost među projektima na listi HOPS-a za priključenje, na kojoj su trenutno projekti priključne snage čak 8.203 MW. U sklopu projekta Acciona Energia će graditi 400 kV transformatorsku stanicu o svom trošku i na obuhvatu svog zahvata, te će objekt predati HOPS-u, koji će sunčanu elektranu priključiti na postojeći DV 400 kV Konjsko-RHE Velebit.
Prema nacrtu rješenja Ministarstva od 31. ožujka Acciona će morati izvesti cijeli niz mjera zaštite okoliša i ublažavanja utjecaja na ekološku mrežu tijekom pripreme i gradnje, a sve mjere će morati ugraditi i u Glavni projekt. Nositelj zahvata će tako morati zaobići potencijalna prebivališta šišmiša u speleološkim objektma jama Golubača, jama Keranova golubinka, jama Mostača te u drugim podzmenim objektima.
Acciona će morati koristiti antirefleksivne slojeve na fotonaponskim modulima kako bi se izbjegao efekt vodene površina, te osigurati razmak među modulima kako bi se izbjegla kolizija ptica. Na području solarne elektrane trebat će odmah provesti dvogodišnje praćenje ciljanih vrsta ptica te pratiti stradavanje ptica. Tu je još niz drugih mjera a Ministarstvo si pridržava pravo opoziva Rješenja ako nositelj neće postupati u skladu s njim.
Acciona je svoju prvu i jedinu vjetroelektranu u Hrvatskoj u rad pustila još 2013., a riječ je o VE Jelinak 30 MW. Kako je za portal energetika-net rekao direktor Acciona Energije za Hrvatsku Aljoša Pleić, početak gradnje SE Promina očekuje se vjerojatno 2023., jer sada treba ishoditi lokacijsku i građevinsku dozvolu.
"Vrlo smo zadovoljni s tijekom i razvojem ovog projekta, s čim smo započeli još 2016. Mjere ublažavanja utjecaja na okoliš koje država propisuje su u redu s obzirom na obuhvat zahvata i neće nam značajno poskupiti projekt. Imamo sreću da na lokaciji zahvata nema značajnijih vrsta. Ovo je ipak bila prva procjena utjecaja na ekološku mrežu za ovako velik zahvat, tako da je struka 'puhala i na hladno', što držim da je u redu.", kazao je za energetiku-net Aljoša Pleić.
Kad je riječ o otkupu proizvedene energije iz sunčane elektrane, Acciona će postupati ovisno o tome što će 2023. biti aktualno - ako bude financiranja po premijskom modelu, električna energija proizvedena iz njihove solarke bit će iznimno konkurentna na natječaju, ako ga bude, jednom kad elektrana bude izgrađena. Tvrtka razvija i projekt dvije vjetroelektrane VE Opor i VE Boraja, snage oko 80 MW, koje će najvjerojatnije pričekati mogućnost financiranja prema premijskom modelu, za što će natječaj biti raspisan u drugoj polovini godine. Acciona Energija do sada je razvila više od 12.000 MW projekata u vjetru i Suncu diljem Europe.
