Šušnjar i Wright: Plinska infrastruktura u fokusu

Wright je stigao u Dubrovnik u povodu sastanka na vrhu Inicijative triju mora (3SI) koji se održava u utorak i srijedu.

"Ovdje sam kao Trumpov predstavnik", kazao je na večeri organiziranoj u suradnji Atlantskog vijeća i Prvog plinarskog društva.

Wright, koji je na funkciju stigao iz sektora fosilnih goriva, ali je kao energetski stručnjak s diplomama MIT-a i Berkeleya upućen i u nuklearnu, solarnu i geotermalnu energiju, naglasio je da je „svijetu potrebno više, a ne manje energije”.

Sjedinjene Države najveći su izvoznik prirodnog plina, koji Wright naziva "najbrže rastućim energentom na planetu".

„Zbog toga treba graditi infrastrukturu – u SAD-u, ovdje u Europi i u Hrvatskoj”, rekao je i izdvojio LNG terminal na Krku kao još jedan primjer hrvatsko-američkog partnerstva, izgrađen ne samo za hrvatske, nego i za potrebe šire regije.

Prirodni plin je „jeftin, čist, fleksibilan i čini sve što je potrebno za bolji život", služi podatkovnim centrima, novim proizvodnim pogonima, opskrbi električnom energijom, grijanju, petrokemijskoj industriji, nabrajao je ministar koji samoga sebe opisuje "energetskim štreberom".

Američka veleposlanica u Hrvatskoj Nicole McGraw prošli je tjedan u intervjuu Hini naglasila da će se na samitu 3SI potpisati „monumentalni poslovi” između SAD-a i Hrvatske, spominjući „podatkovne centre” i „umjetnu inteligenciju”.

Ministar energetike, kojeg je Trump nakon imenovanja predstavio kao „jednog od pionira američke revolucije škriljevca”, govorio je i u Dubrovniku protiv „klimatskog alarmizma”, temi koje se često dotiče.

Wright, svojevrsni veleposlanik američke ‘energetske dominacije‘, smatra da taj „alarmizam” ugrožava blagostanje, slobodu i sigurnost država. U svojim istupima on ističe da su klimatske promjene „fizički fenomen”, no da ništa u podacima ne pokazuje da su one „najhitniji svjetski problem”.

U Excelsioru je govorio i ministar gospodarstva Ante Šušnjar koji je naglasio da za prirodni plin nisu dovoljni "samo uvozni kapaciteti" nego ih je potrebno nadograditi povezivošću, prekograničnom pomoći i suradnjom tržišta. Za LNG terminal na Krku rekao je da je prerastao iz „nacionalnog projekta” u prednost za širu regiju.

Šušnjar je upozorio da i dalje postoje „uska grla” u regionalnoj opskrbi, neka „fizička”, a neka „regulatorna”. Hrvatski prioriteti na tom području su veća povezanost sjevera i juga, te bolja integracija LNG kapaciteta u široj regiji.

„Hrvatska je spremna igrati svoju ulogu”, zaključio je Šušnjar.

Sastanak na vrhu Inicijative triju mora počinje sutra. Inicijativa se nakon deset godina tako vraća u Dubrovnik, domaćina prvog samita 2016. godine.

Iz vlade i ministarstva vanjskih poslova su uoči skupa naglasili kako tijekom hrvatskog predsjedanja žele nadograditi Inicijativu za novo desetljeće tako što će ojačati njezinu financijsku dimenziju i transformirati je iz političkog formata u „investicijsku platformu”.

Tri mora od 2019. imaju svoj investicijski fond vrijedan oko milijardu eura, no velika većina sredstava stizala je od država članica. Skupom u Dubrovniku želi se napraviti zaokret i privući i privatni kapital u investicije kojima bi područje između triju mora sustiglo zapadnu Europu po pitanju energetske, prometne i infrastrukturne povezanosti.