Šušnjar: Idemo s plinskom interkonekcijom prema Srbiji

Tijekom konferencije Jutarnjeg lista "Energetika 2026. - Hrvatska pred odlukama desetljeća", rekao je da je energetska tranzicija u Hrvatskoj počela prije 15-ak godina, kada su se donosile odluke desetljeća.

"Danas bez imalo okolišanja mogu reći da neke nisu bile dobre. Prebrzi modeli poticanja, nedovoljna analiza sustava, zanemarivanje mreže i potrošača, sve to ima cijenu i tu cijenu i danas plaćamo", ustvrdio je.

"Nisam skeptik kad je riječ o obnovljivim izvorima"

Govorio je o poticanju vjetroelektrana, solara i bioplinskih postrojenja gdje su, kazao je, načinjene pogreške koje će netko morati platiti. Istaknuo je da nije skeptik kada je riječ o obnovljivim izvorima, no i da je Hrvatska imala dobru startnu poziciju zbog hidroelektrana, ali se otišlo u financijski izdašno poticanje obnovljivih izvora energije bez analiza i perspektive kako će to izgledati.

Naglasio je kako imamo 10 tisuća megavata zahtjeva za priključenje na mrežu iako, tvrdi, ni sami ne znamo što ćemo s tom električnom energijom.

Ministar, doduše, smatra da spomenute četiri milijarde eura nisu bačene u vjetar, budući da danas imamo te elektrane, no i da se u budućnosti mora optimalno ulagati. "Prošle su se mreže radile radi kupaca, potrošača, a danas se smatra kako bi se trebale raditi radi proizvođača", napomenuo je ministar.

"Srbija je zainteresirana za projekt"

Obrušio se i na stručne institute i agencije koje, po njemu, ne daju svima jednaku podršku. Ukazao je i na projekt plinske južne interkonekcije za Bosnu i Hercegovinu rekavši da je Hrvatska ispunila sve preduvjete za potpisivanje ugovora s BiH.

"Idemo i s plinskom interkonekcijom prema Srbiji, čime dodatno jačamo sigurnost opskrbe i regionalnu energetsku stabilnost", rekao je Šušnjar, dodavši da će se Srbiji na taj način omogućiti pristup LNG terminalu na Krku. Za tu interkonekciju, za početni kapacitet, potrebno je izgraditi 15-ak kilometara plinovoda. Srbija je, naveo je, zainteresirana za taj projekt.

Vezano uz HEP, istaknuo je da jedino snažan HEP, koji je podnio sav teret energetske krize, može u krizi osigurati stabilnost sustava i sigurnost opskrbe. Po njemu, HEP mora biti ambiciozan, a ne da ključne kapacitete kupuje od drugih developera.

Osvrnuo se i na važnost geotermalne energije, izrazivši uvjerenje kako je tu snažan potencijal za proizvodnju električne energije. Isto tako, kazao je da je vrijeme poticanja energije iz sunca i vjetra iza nas, kao i da se naknada za razvoj obnovljivih izvora koju plaćaju građani neće povećavati.

Šef Uprave HEP-a ukazao na pomoć Ukrajini

Predsjednik Uprave HEP-a Vice Oršulić podsjetio je da je u razdoblju od godine dana HEP uz ostalo pustio u rad sunčanu elektranu Dugopolje, kao i da radovi na velikoj investiciji sunčane elektrane Korlat idu nesmetano unatoč otežanim vremenskim uvjetima.

Otkrio je i da je nastavljen trend povećanja priključenja solarnih elektrana na mrežu. Istaknuo je i doprinos HEP-a ratnoj pomoći Ukrajini jer Hrvatska najbolje zna što znači uništavanje elektroenergetske infrastrukture u ratu budući da je u Domovinskom ratu pretrpjela štetu od 4,3 milijarde tadašnjih njemačkih maraka na mreži.

Američka veleposlanica: LNG terminal smanjio ovisnost o Rusima

Veleposlanica SAD-a u Hrvatskoj Nicole McGraw težnju Hrvatske da postane regionalno energetsko čvorište vidi kao dobar temelj za širenje partnerstva s američkim tvrtkama i SAD-om.

Naglasila je da je LNG terminal smanjio ovisnost Hrvatske, ali i drugih zemalja u regiji o ruskim energentima. Zalaže se za intenziviranje suradnje američkih i hrvatskih kompanija u energetskim investicijama što bi uz ostalo Hrvatskoj osiguralo sigurnu energetsku budućnost.