TAP od Grčke stvorio plinsko čvorište jugoistočne Europe

TAP je krak Južnog plinskog koridora (Southern Gas Corridor, SGC), najvećeg projekta plinovoda na svijetu od 2017. godine, kojim se plin s nalazišta u Kaspijskom moru pred obalom Azerbajdžana, preko Gruzije, Turske, Grčke i Albanije dovodi do juga Italije.

Projekt je zdušno podržao SAD, jer će preko njega do potrošača u južnoj Europi stizati i američki ukapljeni plin s terminala u Grčkoj, a na njega su priključeni i terminali u Turskoj.

Grčki ministar okoliša i energetike Kostis Hatzidakis pozdravio je početak operacija TAP-a i rekao da će putem grčke tvrtke za opskrbu prirodnim plinom DEPA-e, ta zemlja početi primati plin iz Azerbajdžana do kraja godine, prenosi portal euractiv.com.

Ustvrdio je da tim plinovodom, u kombinaciji s drugim projektima poput grčko-bugarskog plinovoda IGB i terminala za ukapljeni prirodni plin u Alexandroupolisu, Grčka postaje najvažnije tranzitno središte za transport alternativnih izvora prirodnog plina u jugoistočnoj Europi, to jest onih koji ne potječu iz Rusije.

Hatzidakis podsjeća da je rutu južnog koridora kroz Grčku i TAP odabrao konzorcij Shah Deniz u lipnju 2013. godine, kad je Grčka bila pod vlašću Nove demokracije koju je vodio premijer Antonis Samaras.

To se može protumačiti kao kompliment njegovoj političkoj stranci, ali treba napomenuti da je Samaras bio pod pritiskom da proda dvije velike grčke plinske tvrtke, pri čemu je kao izgledni kupac figurirala Rusija, no to se u konačnici nije dogodilo.

Grčka je nakon toga promijenila geostrateški smjer te su obje glavne političke stranke u Grčkoj - Syriza i Nova demokracije, konačno odlučile igrati na američku kartu koja snažno gura prema izvorima energije i diversifikaciji infrastrukture, daleko od ruskih interesa.

Priželjkivan od Rusije, grčki operator transportnog sustava plina DESFA na kraju je prodan europskom konzorciju, a grčka država zadržala je manjinski udio. DEPA, glavna grčka javna plinska tvrtka, sada je podijeljena na dva dijela (komercijala i infrastruktura) i ponudi je za prodaju u sljedećih nekoliko mjeseci.

"Ovo je povijesni trenutak i za grčko i za regionalno energetsko tržište, jer je nacionalni plinski sustav međusobno povezan s jednim od najvećih europskih tržišta plina, talijanskim, također povezanim je sa sjevernom Europom preko Švicarske i Njemačke, nadograđujući uloga zemlje u regionalnom energetskom krajoliku", ocijenila je DESPA prilikom pokretanja TAP-a.

Ta tvrtka je potvrdila da je dovršeno povezivanje TAP-a s grčkim transportnim sustavom, što omogućava trenutnu opskrbu i prijenos dodatnih količina plina na grčko tržište kako bi se zadovoljila rastuća domaća potražnja.

Izvršni direktor plinovoda TAP Luca Schieppati na grčkom ekonomskom summitu početkom prosinca najavio je da će se 2021. godine provesti tržišni test za udvostručavanje transportnog kapaciteta TAP-a na 20 milijardi kubnih metara godišnje. Analitičari primjećuju da je summit ugostio "značajne američke govornike s referencama na ključna pitanja koja povezuju dvije strane Atlantika".

Schieppati je rekao da s 10 milijardi prostornih metara plina koliki će biti početni kapacitet, TAP u početku može zadovoljiti oko trećine bugarske potražnje za plinom, kao i četvrtinu grčke i oko 12 posto talijanske.

Najavio je da će TAP također podržati tržišnu integraciju u jugoistočnoj Europi putem povezivanja s ključnim energetskim infrastrukturama, poput IGB-a (Interkonektor Grčka Bugarska) ili IAP-a (Jonsko-jadranski plinovod), koji u cijelu priču u vodi i Hrvatsku i njezinu plinsku infrastrukturu.

Projekt IAP temelji se, naime, na ideji povezivanja postojećeg i planiranoga plinskoga transportnog sustava Republike Hrvatske, preko Crne Gore i Albanije s TAP-om. Ukupna duljina plinovoda od Splita do albanskoga grada Fiere iznosila bi 516 kilometara, a svojim bi kapacitetom od pet milijardi prostornih metara na godinu omogućio novi dobavni pravac za opskrbu prirodnim plinom Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.