GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Termoelektrane na zapadnom Balkanu prijete zdravlju cijele Europe

Termoelektrane na zapadnom Balkanu prijete zdravlju cijele Europe
PRIJETNJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 02.06.2021 / 18:29
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Termoelektrane na ugljen na zapadnom Balkanu prijetnja su zdravlju i sigurnosti europskog stanovništva zbog povećanog emitiranja štetnih tvari, poručili su u srijedu sudionici panela u sklopu obilježavanja europskog Zelenog tjedna.

Termoelektrane u Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji, Kosovu i BiH predstavljaju zdravstvenu i ekonomsku opasnost za stabilnost EU-a jer su glavni izvor zagađenosti koja se rapidno širi cijelom Europom, smatraju predstavnici vodećih europskih organizacija i centara na području zaštite okoliša.

Vlatka Matković, savjetnica za zdravlje i energetiku u Savezu za zdravlje i okoliš (HEAL) kazala je da “zagađenje zraka ne poznaje granice”.

“Onečišćeni zrak sa zapadnog Balkana najprije se širi prema susjednim državama, ali s vremenom dođe do svih zemalja Europske unije”, izjavila je Matković.

Potkrijepila je to istraživanjem iz 2016. koje je pokazalo da je te godine “16 termoelektrana na ugljen na zapadnom Balkanu emitiralo jednaku količinu sumporovog dioksida (SO2) kao i 250 takvih postrojenja u EU”.

Stručnjak Energetske zajednice za životnu sredinu Peter Vajda naglasio je da je zastarjelost jedan od glavnih uzroka štetnog utjecaja termoelektrana.

“Termoelektrane na zapadnom Balkanu izgrađene su prije nekoliko desetaka godina i zbog toga te države ne poštuju standarde kvalitete zraka kakve očekuje Unija”, rekao je Vajda.

Komentirajući rezultate analize Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europske komisije koji pokazuju da zagađenost zraka iz termoelektrana na zapadnom Balkanu godišnje uzrokuje oko 4.000 preuranjenih smrti i otprilike 8.000 slučajeva bronhitisa kod djece, govornici su se složili da postizanje veće kvalitete zraka na tom području mora biti prioritet budućih europskih politika.

Prema riječima Claudia Belisa iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije, postoji mnogo pravnih instrumenata za rješavanje problema niske kvalitete zraka koji su ostali “samo na papiru”.

Stvarna provedba zakonodavstva za čisti zrak glavni je uvjet za ostvarivanje cilja nulte stope onečišćenja za netoksičan okoliš koji je Europska komisija iznijela u europskom Zelenom planu.

Dekarbonizacija, sprječavanje onečišćenja zraka, vode i tla, cirkularna ekonomija, razvoj poljoprivrede i zaštita bioraznolikosti temeljna su područja europskih zelenih politika koje su stupile na snagu i na zapadnom Balkanu, no još uvijek nisu dovoljno učinkovite, složili su se govornici.

Europska komisija je prošle godine predstavila ekonomsko-investicijski plan za zemlje zapadnog Balkana koji predviđa do devet milijardi eura pomoći toj regiji za višegodišnje razdoblje 2021.-2027.

Cilj plana je potaknuti dugoročni oporavak regije, ubrzati zelenu i digitalnu tranziciju i poticati suradnju s Europskom unijom.

Njime se predviđaju inicijative za ulaganje u glavne cestovne i željezničke veze u regiji, obnovljive izvore energije i prijelaz s ugljena, obnovu javnih i privatnih zgrada radi povećanja energetske učinkovitosti i smanjenja emisija stakleničkih plinova, infrastrukturu za gospodarenje otpadom i otpadnim vodama te uvođenje širokopojasne infrastrukture.

Zbog sve veće potrebe za smanjenjem emisija i interesa za zaštitu prirode, Europska unija ovaj je tjedan organizirala virtualni Zeleni tjedan, najveće događanje na području zelenih politika s brojnim panelima i savjetovanjima.

Građani tako imaju priliku sudjelovati u raspravama i razgovorima o ekologiji i zdravlju, bioraznolikosti i ekosistemima, proizvodnji i konzumaciji i smjernicama k postizanju zelenih promjena na području i izvan EU-a.

Tagovi: Savezu za zdravlje i okoliš, Peter Vajda, termoelektrane na zapadnom Balkanu, Zeleni tjedan, Vlatka Marković
PROČITAJ I OVO
Kina zaobilazi sankcije i kupuje goleme količine nafte od Irana i Rusije
KRŠENJE SANKCIJA
Kina zaobilazi sankcije i kupuje goleme količine nafte od Irana i Rusije
ANALIZA - Prihodi od nafte slamka su spasa za iransko i rusko gospodarstvo, ali zapadne sankcije ugrozile su sposobnost obje zemlje da isporučuju naftu i primaju uplate. Kao odgovor, Iran i Rusija su preusmjerili isporuke nafte u Kinu - najvećeg svjetskog uvoznika sirove nafte.
Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. puno skuplji nego prije rata
ENERGENTI
Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. puno skuplji nego prije rata
BERLIN - Računi za plin i struju za kućanstva u Njemačkoj bili su u drugoj polovini 2023. godine znatno viši nego prije rata u Ukrajini, unatoč padu cijena u odnosu na prvu polovinu godine, pokazali su podaci ureda za statistiku.
Rusija povećava uvoz benzina iz Bjelorusije
GORIVO
Rusija povećava uvoz benzina iz Bjelorusije
MOSKVA - Rusija je u ožujku povećala uvoz benzina iz susjedne Bjelorusije kako bi se uhvatila u koštac s rizikom nestašica na domaćem tržištu zbog neplaniranih popravaka u ruskim rafinerijama nakon napada dronovima, izvijestio je Reuters pozivajući se na četiri industrijska i trgovačka izvora.
NO Ine: Dividenda 24 eura po dionici
DIVIDENDA
NO Ine: Dividenda 24 eura po dionici
ZAGREB - Nadzorni odbor Ine je na sjednici održanoj u srijedu dao suglasnost na prijedlog uprave o isplati dividenda od 24 eura po dionici iz dijela neto dobiti iz 2023. te iz zadržane dobiti iz 2022. godine, pri čemu je ukupan iznos za isplatu dividende 240 milijuna eura.
Cijene nafte iznad 86 dolara
NAFTNO TRŽIŠTE
Cijene nafte iznad 86 dolara
ZAGREB - Cijene nafte zadržale su se danas na međunarodnim tržištima na 86 dolara budući da je ulagače zatekao rast zaliha u SAD-u, a uteg su im bile i naznake da vodeći proizvođači ne planiraju dodatno smanjivati opskrbu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE