„Ovaj projekt revitalizacije vrelovodne mreže grada Zagreba 14. je veliki kapitalni strateški projekt Republike Hrvatske koji se potpisuje u programskom razdoblju 2014.-2020. godine. S uručivanjem ovog ugovora ukupno smo potpisali velikih strateških projekata u vrijednosti većoj od 16 milijardi kuna, a svi ovi projekti se provode i u tijeku su do 2023. godine. Još jedan značajan ugovor je ostao za potpisati, a to je izgradnja agregacijske mreže širokopojasne infrastrukture i njega ćemo kroz tri tjedna potpisati. Sa zadnjim ugovorom bit ćemo na 17 milijardi kuna vrijednosti ugovorenih velikih projekata.
Kada govorimo o ovom projektu, dotrajalost vrelovodne mreže u gradu Zagrebu razlog je i velike urbanizacije, put rješavanja osnovnih komunalnih problema u samim gradovima je upravo u izvoru financiranja iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. U sljedećem programskom razdoblju 2021.-2027., u okviru zadanih parametara i smjernica za zeleniju Europu zasigurno ćemo dati podršku za razvoj ovakvih projekata. Po završetku ovog projekta vrijednog oko 700 milijuna kuna, od čega je 421,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava, revitalizirati će se 68,5 kilometara vrelovodne mreže, a ono što je najbitnije poboljšat će se i opskrba za 100 000 kućanstava na području grada Zagreba“, izjavila je ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak.
Projekt se provodi kroz mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) u Urbanoj aglomeraciji Zagreb kako bi se postigao definirani specifični cilj – povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva. Radovi na revitalizaciji vrelovodne mreže grada Zagreba, koja opskrbljuje više od 100.000 kućanstava, provodit će se kroz tri godine u nekoliko faza, a obuhvatit će zamjenu gotovo trećine postojeće vrelovodne mreže, odnosno 68,5 od ukupno 227,3 kilometara. Radovi će se izvoditi u razdoblju izvan ogrjevnih sezona 2021., 2022. i 2023. u naseljima Dugave, Utrina, Travno, Središće, Sopot, Siget, Trnsko, Volovčica, Borovje, Folnegovićevo, Savica, Kruge, Martinovka, Sigečica, Vrbik, Cvjetno, Donji grad, Trešnjevka, Voltino, Rudeš, Srednjaci, Gredice, Gajevo, Staglišće, Jarun, Vrbani i Malešnica.
„Ovo je iznimno važan projekt koji će građanima Zagreba osigurati pouzdanu i kontinuiranu opskrbu toplinskom energijom. To je do sada najveći projekt HEP-a i trenutno jedan od najvećih projekata u Hrvatskoj koji se sufinanciraju europskim sredstvima. Zajedno s ovim današnjim ugovorom, HEP grupa je u posljednje tri godine iz Europe povukla sredstva u iznosu od gotovo milijardu kuna. Kvalitetnijoj usluzi grijanja u Zagrebu doprinijet će i novo, 900 milijuna kuna vrijedno visokoučinkovito postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije koje ćemo pustiti u rad 2022. godine“, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d.
Više od polovice postojeće vrelovodne mreže centralnog toplinskog sustava grada Zagreba izgrađeno je između 1962. i 1995. godine danas zastarjelom tehnologijom klasičnog polaganja čeličnih cijevi u betonskom kanalu. Tako položene vrelovodne cijevi podložne su vanjskim utjecajima poput visoke razine podzemnih voda, mogućih propuštanja cijevi i prodora oborinskih voda u betonske kanale, što pogoduje propadanju vrelovodnih cijevi i nastanku korozije te dovodi do povećanih toplinskih gubitaka, povećanog broja puknuća cijevi i prekida opskrbe toplinskom energijom.
Projektom revitalizacije, vrelovodna mreža će se revitalizirati modernijom tehnologijom beskanalnog polaganja predizoliranih cijevi, čime će se povećati pouzdanost i sigurnost centralnog toplinskog sustava grada Zagreba.
„Provedba ovog projekta traje do 31. prosinca 2023. godine. Ovo nam je 15. projekt iz programa ITU grada Zagreba gdje smo došli do kraja s ugovaranjem. Hvala na dosadašnjoj suradnji, a SAFU će i dalje biti partner u sljedećim godinama i u novom programskom razdoblju. Raduje me uspješna realizacija ovog projekta“, rekao je Tomislav Petric, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU).
Projekt će omogućiti smanjenje toplinskih gubitaka za približno 28 posto, gubitaka nadopune pogonske vode za približno 47 posto te broja hitnih intervencija na rekonstruiranim dionicama vrelovoda za 90 posto u odnosu na stanje u 2018. godini. Također, smanjenje gubitaka toplinske energije će rezultirati i smanjenjem proizvodnje toplinske energije te posljedično smanjenjem emisija onečišćujućih tvari u okoliš. Predviđa se da će se dvije godine nakon provedbe Projekta, odnosno u 2025. godini smanjiti emisija CO2 za 11.104 tone u odnosu na stanje prije revitalizacije.
Radovi na revitalizaciji vrelovodne mreže uzrokovat će povremene prekide opskrbe toplinskom energijom i privremenu regulaciju prometa. Prekidi opskrbe toplom vodom bit će planirani tako da traju što kraće, a građani će biti na vrijeme i kontinuirano informirani o svim radovima i prekidima.
Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstva, koja se dodjeljuju u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014.–2020” (OPKK), Specifičnog cilja 4c3, potpisali su Nataša Tramišak, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Tomislav Petric, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) i Zdravko Zajec, direktor HEP-Toplinarstva.
Na uručivanju ugovora nazočili su i državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat i pročelnica Ureda za programe i projekte Europske unije Grada Zagreba, gđa. Mirjana Zubak.
