Trumpov pritisak uspio, Europa pokleknula

Pritisak je podijelio i razljutio europske čelnike, uvukao naftne kompanije u spor i izazvao optužbe za "ucjenu". Čini se da je Trump pritom ipak ostvario cilj.

Visoki dužnosnici Bijele kuće vršili su pritisak na europske vlade da otvore svoje strateške rezerve, tvrdi za Politico deset rukovoditelja iz naftne industrije i europskih vladinih dužnosnika koji su, pod uvjetom anonimnosti, govorili o pregovorima. Njihova taktika na kraju je dovela do toga da su zemlje G7 najavile oslobađanje 100 milijuna barela dizela i sirove nafte iz strateških rezervi tijekom sljedeća četiri mjeseca.

Cijene dizela dosegnule su rekordne razine zbog rata koji je Trumpova administracija početkom ove godine pokrenula protiv Irana te zbog ruskog rata protiv Ukrajine. Oba sukoba prouzročila su golemu štetu rafinerijama goriva na Bliskom istoku i u Europi.

Europski diplomati bili su bijesni zbog zahtjeva Bijele kuće

"Jedan je europski diplomat zahtjev Bijele kuće da se rezerve oslobode uz prijetnju zabranom američkog izvoza izrijekom nazvao ucjenom", rekao je za Politico dužnosnik upoznat s razgovorima dužnosnika EU-a za energetiku.

Tijekom tog sastanka dužnosnici su razmatrali kako udovoljiti predsjedniku Donaldu Trumpu, a da pritom ne izgledaju kao da popuštaju njegovim prijetnjama. Drugi su se pitali može li se vjerovati predsjedniku da neće zabraniti izvoz dizela čak i ako ispune njegove zahtjeve.

Europski diplomati bili su, naime, privatno bijesni zbog zahtjeva Bijele kuće. Neke europske prijestolnice, među kojima je i Berlin, interno su se usprotivile tom zahtjevu tijekom hitnih razgovora, tvrdeći da je ultimatum Trumpove administracije pokušaj smirivanja američkih birača ogorčenih zbog visokih cijena energije uoči predstojećih izbora za Kongres.

Dogovor je razljutio i najmanje jednog europskog trgovca dizelom.

"Znači, sada vrše pritisak na EU da ih izvuče iz nevolje. I prijete zabranom američkog izvoza kako bi ih na to prisilili. Pa, to se zove ucjena", ustvrdio je.

Europski dužnosnik: Američki pristup bio je kaotičan

"Bijela kuća na situaciju gleda drukčije. Europljani imaju drukčiju stratešku rezervu od SAD-a. Imaju golemu, golemu količinu rafiniranih proizvoda, posebno dizela, i zato smatramo da sada imaju prostora pomoći svjetskom gospodarstvu", uzvratio je Kevin Hassett, direktor Nacionalnog ekonomskog vijeća Bijele kuće.

Jedan europski dužnosnik za energetiku naglasio je da je ukupni američki pristup bio "kaotičan". Umjesto da svoje zahtjeve iznesu preko Međunarodne agencije za energiju (IEA), tradicionalnog mjesta za koordinirano oslobađanje rezervi, američki dužnosnici kontaktirali su države pojedinačno, telefonski ili osobno, iznoseći im ideje i prijedloge koji su se mijenjali iz dana u dan.

U zahtjevu koji je u srijedu u Berlinu iznio američki ministar energetike Chris Wright tražilo se oslobađanje 120 milijuna barela, rekao je jedan europski dužnosnik. Kasno navečer sljedećeg dana američki dužnosnici izravno su kontaktirali francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i zatražili oslobađanje 100 milijuna barela, naveo je drugi dužnosnik.

Na kraju su europski čelnici, unatoč odluci velikih članica EU-a da u četvrtak odlučno odgovore i "podignu" pitanje na razinu IEA-e, već sljedećeg dana popustili.

Američki dužnosnik: Nafta mora brzo krenuti

Prema riječima jednog visokog vladinog dužnosnika iz zemlje članice G7, odluka je bila obrambena. Složio se da je dogovor pomogao Trumpu uoči izbora za Kongres, ali da je istodobno zaštitio saveznike iz G7 od prijetnje američkom zabranom izvoza.

Visoki američki dužnosnik, koji je govorio anonimno jer nije bio ovlašten javno istupati, uvjeren je da europski dužnosnici moraju djelovati odmah jer "nafta mora brzo krenuti" te da bi mogle biti potrebne i dodatne mjere.

"Pomno ćemo pratiti provedbu i stanje na tržištu. Ako budu potrebna dodatna oslobađanja dizela, Sjedinjene Države očekuju da će naši partneri biti spremni djelovati", potvrdio je.

Glasnogovornik Bijele kuće Taylor Rogers istaknuo je da će mjere donijeti potrebno olakšanje od visokih cijena.

"Predsjednik Trump uvijek pregovara o dogovorima koji služe najboljim interesima američkog naroda. To će povećati ponudu na tržištu i sniziti cijene dizela", napisao je on na društvenim mrežama.

Macron: Ton našeg razgovora nije bio prijeteći

Ipak, neki diplomati EU-a koji su bili upoznati s hitnim razgovorima rekli su da oslobađanje novih količina nafte zapravo nije stvarna pobjeda SAD-a. Prema njihovim riječima, riječ je o potvrdi ranije obveze iz ožujka da se oslobodi 400 milijuna barela, od čega većina nikada nije dospjela na europska tržišta jer nije mogla konkurirati jeftinijoj američkoj sirovoj nafti.

Macron je odbacio tvrdnju da je Bijela kuća prijetnjama natjerala čelnike G7 da posegnu za svojim zalihama. "Ton našeg razgovora nije bio prijeteći, bio je konstruktivan. Svi smo se zajedno obvezali osloboditi te strateške rezerve u omjerima koje sam spomenuo. Nema zabrane izvoza. Predsjednik Trump bio je o tome vrlo jasan", poručio je Macron.

Wright se javno protivi zabrani izvoza, tvrdeći da bi ona u konačnici dovela do viših cijena goriva. Bessent, kojemu je Trump prošlog mjeseca naložio da vodi studiju o tome kako bi zabrana izvoza utjecala na gospodarstvo, također smatra da bi zaustavljanje američkih isporuka dizela bilo loša ideja. Ipak, prema riječima više ljudi iz američke naftne industrije, Bessent bi proveo Trumpovu odluku o tom pitanju.

Trumpovi ministri sastali su se s čelnicima naftnih kompanija

Wright i Bessent sastali su se ovog tjedna i s čelnicima naftnih kompanija, potvrdili su jedan izvršni direktor iz industrije i jedan europski dužnosnik upoznat sa sastancima. Ministri su vršili pritisak na čelnike kompanija da kontaktiraju svoje europske kolege i savjetuju im da oslobode dizel iz svojih zaliha kako bi se snizile cijene.

"Pokušavaju iskoristiti kontakte direktora svojih kompanija kako bi izvršili pritisak na EU", kazao je izvršni direktor iz industrije neposredno prije nego što je G7 objavio da će posegnuti za svojim zalihama.

Poruka administracije, dodao je, bila je: "Bolje vam je da pritisnete svoje prijatelje u EU-u ili ćemo vas zeznuti zabranom".

Naftna industrija pokušava uvjeriti Bijelu kuću da bi zabrana izvoza dizela mogla sniziti cijene na benzinskim postajama, ali da bi se vrlo brzo obila o glavu jer bi rafinerije goriva bile prisiljene usporiti proizvodnju nakon gubitka svojih glavnih inozemnih tržišta. To bi također prouzročilo veliku gospodarsku štetu u Europi i Latinskoj Americi, koje su kupci američkog benzina i dizela.