Udio fosilnih goriva u energetskoj mješavini isti kao i prije deset godina

Fosilna goriva i dalje se koriste zbog sve veće globalne potražnje za energijom, kontinuirane potrošnje i ulaganja u nove elektrane na fosilna goriva i smanjene upotrebe energije dobivene iz biomase - poput drva i poljoprivrednog otpada - za grijanje i kuhanje, tumače autori izvješća.

Koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi dosegnula je u međuvremenu rekordnu razinu, pa su vlade pod pojačanim pritiskom da značajnije smanje emisiju štetnih plinova i ograniče upotrebu fosilnih goriva kako bi ostvarile globalne klimatske ciljeve.

Godine 2019. udio fosilnih goriva u globalnoj energetskoj mješavini iznosio je 80,2 posto, u usporedbi s 80,3 posto u 2009., utvrdio je REN21.

Udio obnovljivih izvora, poput energije vjetra i Sunca, porastao je u istom razdoblju s 8,7 na 11,2 posto. Ostatak čini tradicionalna biomasa, poput drveta i poljoprivrednog otpada, koji se uglavnom koriste u zemljama u razvoju za kuhanje i grijanje domova.

"Sve smo svjesniji gorke činjenice da su obećanja o zaštiti klime u proteklih deset godina uglavnom bila prazne riječi", rekla je izvršna direktorica REN21 Rana Adib.

"Udio fosilnih goriva u konačnoj potrošnji energije nije se pomaknuo ni za centimetar", dodala je Adib.

Pritom je u mnogim dijelovima svijeta, uključujući pojedine dijelove Kine, EU, Indiju i SAD, danas jeftinije graditi nove vjetroelektrane i fotonaponske sustave nego proizvoditi struju u postojećim elektranama na ugljen, ističe ekološka udruga.

Obnovljivi su izvori na mnogim mjestima isplativiji i od novih termoelektrana na plin i najjeftiniji su izvori nove proizvodnje električne energije u zemljama na svim većim kontinentima, ističu.

U mnogim zemljama poticaji za ekonomski oporavak od koronakrize trebali bi potakanuti dodatna ulaganja u obnovljive izvore energije, ističu autori izvješća, napominjući da 'zelena' ulaganja trenutno čine tek jednu šestinu ulaganja u fosilna goriva.