Ugljen i dalje najveća prijetnja globalnim klimatskim ciljevima

Otkako je 2015. potpisan Pariški sporazum sa 195 zemalja svijeta, izgradnja termoelektrana na ugljen je smanjena, no u svijetu je još uvijek više od 2400 elektrana na ugljen koje rade punim pogonom u 79 zemalja, s ukupnim kapacitetom od 2100 GW.

Samo se u 34 zemlje razmatra mogućnost izgradnje novih elektrana na ugljen, što je manje u odnosu na 41 u siječnju 2021., prema godišnjem izvješću Global Energy Monitora (GEM), nevladine organizacije sa sjedištem San Franciscu, koja katalogizira projekte o fosilnim gorivima i obnovljivoj energiji u svijetu.

Kina, Japan i Južna Koreja obvezale su se da će prestati financirati nova postrojenja na ugljen u drugim zemljama, premda je i dalje prisutna bojazan u pogledu potpune predanosti Kine tome cilju.

Pa ipak, svjetska 'operativna flota' energije iz ugljena porasla je u 2021. za 18 GW, a od prosinca je u izgradnji dodatnih 176 GW kapaciteta ugljena - otprilike isto kao i godinu prije.

Najveći dio toga rasta odnosi se na Kinu, na koju otpada nešto više od polovice nove električne energije na ugljen. Južna i jugoistočna Azija odgovorne su za još 37 posto.

Tri četvrtine novih elektrana na ugljen koje su se pojavile prošle godine nalazi se u Kini. Nažalost, ta su nova postrojenja 'poništila' ukidanje elektrana na ugljen u svim ostalim zemljama zajedno.

GEM: Odmah prestati izdvajati sredstva za nove elektrane na ugljen

"Broj cjevovoda elektrana na ugljen se smanjuje i jednostavno se više ne bi trebali izdvajati novci za izgradnju novih elektrana na ugljen", rekla je Flora Champenois iz Global Energy Monitora. "Moramo stati, odmah."

UN-ov međuvladin panel za klimatske promjene i Međunarodna agencija za energiju upozoravaju da borba protiv globalnog zatopljenja na razini prihvatljivoj za život znači da nema mjesta izgradnji novih elektrana na ugljen te da se postojeće trebaju što prije prenamijeniti ili ukloniti.

Bogate zemlje to moraju učiniti do 2030., a većina onih siromašnijih do 2040., rekli su.

Mnoga gospodarstva u nastajanju, poput onih u Indiji, Vijetnami i Bangladešu, smanjila su planove o novim postrojenjima na ugljen.

"Istodobno Kina i dalje najavljuje planove o novim termoelektranama na ugljen", rekao je Lauri Myllyvirta, vodeći analitičar Centra za istraživanje energije i čistog zraka i koautor izvješća.

Daleko najveći svjetski emiter stakleničkih plinova, Kina, obećala je da će dosegnuti vrhunac emisije ugljika do 2030., a do 2060. bi trebala postati ugljično neutralna.

Ugljična neutralnost je ravnoteža između emisije ugljika i njegove apsorpcije iz atmosfere u ponore ugljika. Za postizanje nulte stope, sve emisije stakleničkih plinova (GHG) trebale bi biti anulirane kroz sekvestraciju ugljika.

Sustav koji apsorbira više ugljika nego što ga emitira naziva se ponor ugljika. Glavni prirodni ponori su tlo, šume i oceani. Prema procjenama, prirodni ponori uklanjaju između 9,5 i 11 Gt CO2 godišnje.

U Sjedinjenim Državama su napori da se smanji upotreba ugljena usporeni, stoji u izvješću.

Količina američkih kapaciteta ugljena koji su povučeni 2021. godine, pada drugu godinu zaredom, sa 16,1 GW u 2019. na 11,6 GW u 2020., na procijenjenih 6,4 do 9,0 GW u prošloj godini.

Da bi ispunile svoje klimatske ciljeve, Sjedinjene Države bi, od sada do 2030. trebale povući 25 GW godišnje.

Europska unija povukla je rekordnih 12,9 GW 2021., od čega 5,8 GW u Njemačkoj, 1,7 GW u Španjolskoj i 1,9 GW u Portugalu, koji je prestao koristiti ugljen u studenome 2021. ili devet godina prije zadanog datuma o postupnom ukidanju.