Velik potencijal geotermalnih izvora u Hrvatskoj

Prva međunarodna konferencija u Hrvatskoj u potpunosti posvećena geotermalnoj energiji okupit će vodeće stručnjake, predstavnike vlasti, industrije, financijskih institucija i akademske zajednice iz Hrvatske, Europe i svijeta.

Forum organiziraju agencija Alpheus Public Affairs i Hrvatska gospodarska komora, uz partnerstvo Europskog vijeća za geotermalnu energiju, pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i Europskog parlamenta. Institucionalni pokrovitelj je Agencija za ugljikovodike.

Geotermalna energija stabilna je, čista i obnovljiva, s vrlo visokom iskoristivošću jer je neprekidno dostupna, rečeno je na brifingu. Procjenjuje se da može zadovoljiti do četvrtine potreba za grijanjem i hlađenjem u Europi te do deset posto potreba za električnom energijom.

Govoreći o hrvatskom geotermalnom gradijentu, direktorica Sektora za geotermalnu energiju u Agenciji za ugljikovodike Martina Tuschl rekla je kako u mnogim europskim zemljama treba bušiti znatno dublje kako bi se dosegla temperatura pogodna za proizvodnju energije, što povećava troškove i produljuje rokove realizacije.

Geotermalni gradijent opisuje porast temperature s dubinom Zemlje. Temperatura Zemljine unutrašnjosti raste s dubinom i to u prosjeku 22,1 °C po kilometru dubine, na mjestima udaljenijim od granica tektonskih ploča.

'U Hrvatskoj se zahvaljujući povoljnim geološkim uvjetima do traženih temperatura dolazi brže i s manjim ulaganjima u istraživanja i bušenja, što geotermalne projekte čini ekonomski isplativijima i brže izvedivima i to pozicionira Hrvatsku kao atraktivnu destinaciju za razvoj geotermalne energije', rekla je Tuschl.

Hrvatska prema njezinim riječima ima velik geotermalni potencijal koji treba iskoristiti.

Tuschl je rekla da su geotermalna istraživanja uvrštena u Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) kao jedan od ključnih energetskih projekata te je u sklopu njega Agenciji za ugljikovodike dodijeljeno bespovratnih 50 milijuna eura za istraživanje geotermalnih izvora u blizini šest hrvatskih gradova.

Riječ je o Vinkovcima, Vukovaru, Osijeku, Sisku, Zaprešiću i Velikoj Gorici, koji bi u slučaju pozitivnog ishoda istraživanja dobili geotermalne izvore za grijanje kućanstava, gradskih ustanova i tvrtki.

Do sada je na tim područjima snimljena seizmika i pokrenuta izrada četiri bušotine.

Tuschl je najavila da sljedeći petak kreće bušenje kraj Velike Gorice, a slijede Osijek, Vinkovci i Zaprešić.

To su bušotine koje bi trebale služiti za toplinarstvo. Završetak projekta zamišljen je za lipanj iduće godine, kada bi se trebalo znati kakav je geotermalni energetski potencijal svakog grada.

Smatra se da je najveći geotermalni potencijal - i za toplinarstvo i proizvodnju električne energije - u panonskom dijelu Hrvatske.

Prema podacima Agencije za ugljikovodike, u Hrvatskoj je trenutačno 12 eksploatacijskih polja i 24 istražna prostora za geotermalne vode. Od toga 13 istražnih prostora pripada trgovačkim društvima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, s prioritetom razvoja geotermalne energije za toplinarstvo.

Četiri investitora razvijaju geotermalni potencijal za proizvodnju električne energije, na šest istražnih prostora.

Od 12 eksploatacijskih polja na šest se planira proizvodnja električne energije.

Prema Nacionalnom energetskom i klimatskom planu za Republiku Hrvatsku, očekivana instalirana snaga geotermalnih elektrana do 2030. godine je 68 megavata, što je petina snage hrvatskog dijela Nuklearne elektrane Krško koja podmiruje oko 16 posto godišnjih potreba za električnom energijom u Hrvatskoj.

Procjenjuje se da bi Hrvatska mogla imati više od 30 posto struje osigurane samo iz geotermalne i nuklearne energije, no do sada je izgrađena samo jedna geotermalna elektrana neto spojne snage deset megavata.

Tvrtke Soyak Energy i ENNA grupacija najveći su investitori u geotermalne projekte u Hrvatskoj, čija dosadašnja ulaganja zajednički premašuju 55 milijuna eura.

Razvoj geotermalne energije u Hrvatskoj suočava se s ključnim izazovima pa recimo premijski model za proizvodnju električne energije još uvijek nije definiran, što otežava financiranje projekata i njihovu dugoročnu održivost, a regulativna neusklađenost i neodređene cijene priključenja elektrana na mrežu dodatno otežavaju financijsko modeliranje novih energetskih projekata.

Predsjednik Programskog odbora Geothermal Investement Forum Croatia 2025. i energetski stručnjak Dragutin Domitrović ukazao je na financijske poteškoće vezane uz bušenje, budući da banke uglavnom ne žele financirati takvu vrstu istraživanja. Ulaganja su, s druge strane, iznimno velika, od pet - šest milijuna eura za pliće bušotine, do 15-ak milijuna eura za dublje.

Domitrović želi da Hrvatska usvoji model razvijenijih država gdje država potiče geotermalne elektrane.

Članica Programskog odbora i samostalna savjetnica pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Željka Rukavina smatra da zakonski okvir treba prilagoditi tako da prepozna geotermu ovisno o primjeni.

Danas, naime, kazala je, ista pravila vrijede za razvoj neke velike elektrane koju pokreću velike kompanije i za primjenu u poljoprivredi koju će, primjerice, razvijati neki OPG.

Istaknula je i razvoj geotermalne energije za razvoj poljoprivrede.