Wall Street Journal: Otkriveno poznato lice iza najveće sabotaže u Europi

Njihova istraga o tome tko stoji iza najvećeg čina sabotaže u novijoj povijesti – eksplozije plinovoda Sjeverni tok – sada prijeti narušiti potporu Ukrajini, zemlji koju smatraju odgovornom, ocjenjuje The Wall Street Journal.

Poljska odbija izručenje i slavi sabotažu

Poljska je već odbila izručiti jednog od osumnjičenih Njemačkoj, smatrajući ga herojem jer je uništio važan izvor prihoda za ratni stroj Vladimira Putina.

Premijer Poljske, Donald Tusk, koji već godinama kritizira njemačku ovisnost o ruskoj energiji, ismijao je cijelu istragu.

“Problem nije što je plinovod uništen,” rekao je, “nego što je uopće izgrađen.”

U samoj Njemačkoj, oporbena AfD stranka iskoristila je nezadovoljstvo građana zbog visokih cijena energije, koje su nakon sabotaže postale trajne. U ovom trenutku vodi kampanju za smanjenje financijske i vojne pomoći Kijevu, što bi predstavljalo ozbiljan udarac zapadnoj potpori Ukrajini.

Još jedan slučaj izručenja – ovaj put ukrajinskog državljanina iz Italije – trebao bi se riješiti u idućim tjednima, a mogao bi dodatno pojačati javnu sumnju u ulogu Kijeva u sabotaži Sjevernog toka.

Od invazije do eksplozije

Najduži od plinovoda, Sjeverni tok 1, protezao se 1.200 kilometara ispod Baltičkog mora, dovodeći ruski prirodni plin do Njemačke i ostatka Europe. Nakon što je Rusija napala Ukrajinu u veljači 2022., taj je projekt postao simbol kolebanja Zapada – treba li zatvoriti dotok plina i time Moskvi uskratiti devize, ili ga zadržati zbog ovisnosti europskih gospodarstava o jeftinom energentu.

Njemačka je pokušala balansirati: Sjeverni tok 1 ostao je otvoren, a novi, Sjeverni tok 2, odlučeno je, neće dobiti uporabnu dozvolu.

Sve je postalo nevažno u rujnu 2022., kada su eksplozije na morskom dnu uništile oba plinovoda. Tisuće tona metana, najopasnijeg stakleničkog plina, izlilo se u Baltičko more – bilo je to najveće umjetno ispuštanje plina u povijesti.

Tada su pojedini američki i njemački dužnosnici optužili Rusiju da je sama inscenirala sabotažu, dok je Kremlj uzvratio tvrdnjom da iza napada stoje SAD i Velika Britanija.

Njemačka policija i tužiteljstvo, međutim, tvrde da su rekonstruirali jasnu sliku operacije koju je izvela elitna ukrajinska vojna jedinica, i to pod izravnim zapovjedništvom tadašnjeg vrhovnog zapovjednika Valerija Zalužnog.

Tragom zločina

Istraga je počela ubrzo nakon eksplozija. Praćenjem tvrtki za iznajmljivanje brodova, mobilnih signala i registarskih pločica, tim iz Potsdama identificirao je skupinu osumnjičenih: tri ukrajinska vojnika iz specijalne postrojbe i četiri profesionalna ronioca, iskusna u dubinskim misijama.

Prema izvorima bliskima istrazi, njihov je cilj bio odsjeći Rusiju od prihoda od energenata i ekonomski razdvojiti Moskvu i Berlin.

Presudan dokaz bio je zrnasti crno-bijeli kadar s prometne kamere – lice ukrajinskog ronioca. Korištenjem komercijalnog softvera za prepoznavanje lica, policajci su ga identificirali u nekoliko minuta, pronašli njegove profile na društvenim mrežama i profesionalne poveznice s ostalim sudionicima.

No, ne dijele svi oduševljenje rezultatima istrage.

U Ukrajini su, primjerice, ronioca koji se nalazio u Poljskoj ubrzo odveli natrag u domovinu – u crnom BMW-u s diplomatskim tablicama, kojim je upravljao vojni ataše ukrajinskog veleposlanstva u Varšavi. Kijev nije komentirao slučaj, ali je visoki ukrajinski dužnosnik neformalno rekao da je akcija izvedena nakon upozorenja poljske vlade.

Zapovjednik čitave operacije pronađen je u Italiji, piše WSJ, nakon dugotrajne potrage. Policija je u početku imala samo fotografiju iz ukrajinske putovnice, izdanu na lažno ime – uobičajenu praksu u operacijama tajnih službi. Nije imao profile na društvenim mrežama niti tragove u europskim bazama podataka.

Kako doznaje WSJ, tijekom jednog od redovitih jutarnjih sastanaka, istražitelji na slučaju počeli su kopati po zemljama gdje Ukrajinci odlaze na odmor. Ta je pretpostavka ubrzo dala rezultat: granična policija jedne prijateljske zemlje prepoznala je lice.

Muškarac je identificiran kao Serhij K. (46), bivši pripadnik ukrajinske sigurnosne službe SBU, veteran rata koji je na sam dan ruske invazije pristupio specijalnoj postrojbi i zapovijedao protuzračnom obranom u bitci za Kijev.

Njemačka policija zatim je aktivirala tzv. „tihi alarm“ na njegovu putovnicu, koji se aktivira kad osoba pređe granicu EU-a.

U kolovozu stigla je dojava: Serhij je ušao iz Ukrajine u Poljsku, zatim prešao u Češku, pa u Italiju. Pratili su ga putem podataka o cestarini i hotelskim rezervacijama njegove supruge.

Diplomatska mina za Berlin

Talijanski karabinjeri uhitili su ga u ljetovalištu kraj srednjovjekovnog gradića San Clementea. Na putu prema sudu Serhij je pred kamerama podignuo tri prsta – ukrajinski pozdrav u obliku nacionalnog grba. Njegov odvjetnik tvrdi da je nevin, ali i da je, čak i ako jest sudjelovao, djelovao u sklopu vojne operacije te stoga uživa imunitet od kaznenog progona.

Njemački istražitelji slavili su u Potsdamu – vjerovali su da će njihov slučaj završiti presudom na njemačkom sudu.

Do prosinca bi talijanski suci trebali odlučiti o izručenju, no Serhij već štrajka glađu jer mu zatvor ne omogućuje vegansku i bezglutensku prehranu te mu je ograničen kontakt s obitelji. Ako završi u bolnici, izručenje bi se moglo odgoditi.

Njemačka policija već je pripremila poseban zrakoplov koji bi ga prevezao u Hamburg, gdje bi se trebao održati proces.

No takvo suđenje moglo bi biti dvosjekli mač: s jedne strane, potvrda profesionalnosti njemačke istrage, a s druge – ozbiljan udarac odnosima s Kijevom.

Kancelar Friedrich Merz već se suočava s pritiscima oporbe koja traži prekid financiranja Ukrajine, ali njegovi suradnici tvrde da će “uspjeti amortizirati posljedice”.

Njemačka javnost, kako kažu izvori bliski vladi, već je uglavnom prihvatila mogućnost da je Ukrajina odgovorna za napad, piše The Wall Street Journal.