Dizel je najviše poskupio u SAD-u, za 94 posto od početka rata s Iranom u veljači. Ali ne puno manje ni u Europi i Aziji. U našoj zemlji cijena na benzinskim postajama bila bi puno veća da vlada nije smanjila trošarine i ukinula doprinos za energetsku učinkovitost i ekološke poreze na emisije ugljičnog dioksida.
Problemi u svim industrijama
Prema web stranici pariškog dnevnika Le Monde, Rusija je do ovog ljeta izvozila 800.000 barela dizela dnevno, pokrivajući 10 posto globalnih potreba. No, u srpnju je Rusija zaustavila izvoz dizela zbog ukrajinskih napada na rafinerije, što je uzrokovalo nestašicu na domaćem tržištu.
To objašnjava dio rasta cijena dizela. A i zašto Trump zahtijeva da Zelenski zaustavi napade na ruske rafinerije. Rast cijena dizela uzrokuje probleme poljoprivrednicima, šumarima, prijevoznicima i građevinskoj industriji u SAD-u, gdje će se za sedam tjedana održati međuizbori, a Trumpu prijeti gubitak podrške Zastupničkog doma, a moguće i Senata – također zbog viših cijena benzina.
Cijene dizela i loživog ulja dosegle su novi rekord u ponoć
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca i iranski napadi na rafinerije u zaljevskim državama dijelom su krivi za rast cijena dizela. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, izvoz dizela iz zaljevskih država u kolovozu je u prosjeku iznosio 390.000 barela dnevno, što je jedva četvrtina količine koju je iznosio prije početka američko-izraelskih napada na Iran 28. veljače.
Klađenje na kraj rata
Osim toga, europske zemlje kladile su se da će rat s Iranom završiti prije kraja ljeta, pa su posljednjih mjeseci potrošile gotovo sve svoje zalihe dizela, kao i benzina, kerozina i plina. Sada je jasno da će rat s Iranom trajati dugo. Štoviše, napadima Hutija na naftovode i plinovode u Saudijskoj Arabiji, rat se pojačava. Dakle, sada kada su zalihe prazne, europske zemlje moraju kupovati te energente po višim cijenama. Sjedinjene Države su izvoznik nafte, naftnih derivata i prirodnog plina, ali i američki potrošači osjećaju porast cijena tih energenata na svjetskom tržištu.
