AI otvara klasični ekonomski problem

"Svaka dodatna likvidnost na tržištima kapitala znači da će potraga za fer vrijednošću biti učinkovitija, a to je pozitivno za Ljubljansku burzu. Međutim, ipak bih pozvao sve manje iskusne investitore da barem malo nauče o osnovama ulaganja prije nego što daju svoju prvu narudžbu“, dodaje Cencelj, izvršni direktor sektora upravljanja imovinom u Modroj zavarovalnici, o INR računima.

Slovenski građani već mogu otvoriti individualne investicijske račune (kod šest pružatelja usluga) i, naravno, trgovati unutar njih. Namijenjeni su prvenstveno dugoročnom ulaganju u dionice, obveznice i ETF-ove. Kapitalni dobici i dividende unutar INR-a oslobođeni su poreza do prve isplate. Tko drži najmanje 15 godina, neće biti oporeziv na dobit, a tko se odluči za ranije unovčavanje, bit će oporeziv po stopi od 15 posto.

Ljubljanska burza je prošle godine bila vrlo profitabilna, indeks SBITOP porastao je za 50 posto, a rast se nastavlja i ove godine. Rat na Bliskom istoku ponekad je izazvao popriličnu nervozu, ali cijene trenutno nisu značajno udaljene od rekorda.

„Geopolitičke napetosti postale su konstanta, a sistemski rizici se nisu puno povećali ni s posljednjim sukobom. Svjetski poredak se ne mijenja preko noći, SAD je i dalje velesila sposobna diktirati pravila igre. Investitori u takvim okolnostima moraju ostati mirni, održavati diverzificirani portfelj i nastaviti ostvarivati svoje investicijske ciljeve, ali svakako ima smisla u nekom trenutku unovčiti dio profita, s obzirom na sve rekorde koje su burze postavljale do početka rata u Iranu“, savjetuje Cencelj.

Energetski sektor sve zanimljiviji

Povijest pokazuje da su investitori koji su ostali hladne glave i ostali na tržištu tijekom razdoblja povećane neizvjesnosti obično postigli bolje rezultate od onih koji su pokušali uhvatiti dno. „Ključna poruka za investitore je prije svega uravnotežen pristup: održavati dugoročnu perspektivu, diverzificirati portfelj na odgovarajući način, povremeno ostvariti dio profita, a istovremeno ostati otvoren za nove investicijske prilike koje donose promjene u globalnom gospodarstvu i imati hrabrosti ponovno ući na tržište tijekom rasprodaja.“

Primjetno je da su dionice tvrtki koje se bave umjetnom inteligencijom, a koje su prije letjele u nebo, krajem prošle godine izgubile zamah. „Istina je. Strategija koja je posljednjih godina bila vrlo profitabilna završila je, barem privremeno, i postoje dionice koje su atraktivnije. Trenutno uglavnom iz energetskog sektora, i ne mislim samo na naftu i plin, već i na neke nove tehnologije vezane uz nuklearnu energiju.“

Kako će tvrtke koje se bave umjetnom inteligencijom pretvoriti milijarde troškova u visoku dobit?

"S umjetnom inteligencijom tek počinjemo shvaćati što ona može učiniti za nas i još nismo u mogućnosti implementirati sve u poslovne procese, iako već sada možemo mnoge stvari raditi na razini koja se prije godinu ili dvije činila nezamislivom. AI svakako donosi povećanu produktivnost, ali u mnogim aspektima to još treba dokazati. Glavnu dilemu vidim u tome kako će AI tvrtke monetizirati svoje usluge. Hoćemo li imati mjesečne pretplate za napredne modele, slično kao što mjesečno plaćamo struju ili internet, ili plaćanje po korištenju? To je ujedno i srž problema vrednovanja.“

Čega se pribojavaju investitori?

Prema najnovijem istraživanju Bank of America među globalnim upraviteljima imovine, njihov najveći strah vezan je uz balon AI sektora. Alphabet, Microsoft, Meta i Amazon će ove godine izdvojiti čak 700 milijardi dolara za kapitalna ulaganja vezana uz AI. Nije li ovo alarm, znak pretjerivanja, koji ukazuje na to da se ovaj sektor ozbiljno pregrijava?

„Ako prevlada model fiksnih cijena, vjerojatno će tvrtkama koje ulažu toliko kapitala biti teško profitabilno povratiti svoju investiciju. Ako potrošači plaćaju poštenu cijenu, to će nagrizati obiteljske proračune i povećati troškove za tvrtke. To će tada pokazati koja je stvarna vrijednost umjetne inteligencije. Postavlja se klasični ekonomski problem. Je li umjetna inteligencija opće dobro (regulirani monopol), gdje je cilj maksimizirati upotrebu, ili dobro za maksimiziranje profita.“, zaključuje Cencelj.