Amerika ostaje u fokusu, ali valja obratiti pozornost na Japan i Europu

To stvara predvidljivije i podržavajuće okruženje za financijska tržišta i postavlja čvrste temelje za daljnje investicijske mogućnosti.

SAD će ostati glavni motor globalnog gospodarskog rasta u 2026., uz podršku fiskalnih poticaja i još uvijek relativno povoljnih financijskih uvjeta. Europa raste umjerenije, ali sa sve jasnijim strukturnim pomakom: velika ulaganja u infrastrukturu, veća uloga države i produbljivanje tržišta kapitala dolaze do izražaja, što jača dugoročnu osnovu razvoja. Kina, s druge strane, održava stabilnost uglavnom kroz orijentaciju na izvoz i prilagodbu globalnoj potražnji.

Fokus na troškove financiranja

Istodobno, u pozadini se odvija važan monetarni pomak. Rasprave u SAD-u manje se usredotočuju na inflaciju, a više na troškove financiranja i dugoročnu održivost financijskog sustava. Prilagođavanje monetarne politike u tom smjeru moglo bi smanjiti pritiske u osjetljivijim segmentima poput komercijalnih nekretnina, regionalnih banaka i privatnog duga. Istodobno, takvo okruženje zahtijeva veću pozornost, jer bi snižavanje kamatnih stopa u uvjetima i dalje povišene inflacije moglo donijeti veću volatilnost na tržišta, pritisak na valute i nešto niže realne prinose.

Japan zaslužuje posebnu pozornost. Postupno povećanje kamatnih stopa nakon desetljeća izrazito labavih politika predstavlja važan strukturni pomak u globalnoj cijeni kapitala. Japan je dugo bio ključni izvor jeftinog financiranja putem takozvanih strategija carry-trade, pa bi njihovo postupno prilagođavanje moglo donijeti veću volatilnost na valutna, obveznicska i dionička tržišta te, s vremenom, nešto više globalne kamatne stope.

Europa pruža dugoročne prilike

Istodobno, u Europi se odvija dugoročna investicijska priča. Rasprava o većim obrambenim izdacima, veliki investicijski program u električne mreže (GRID) i ambicija kapitalne unije sugeriraju da će rast u nadolazećim godinama biti utemeljen na infrastrukturi, sigurnosti i pravednosti. Ključna, ali često zanemarena dimenzija su ogromne količine „uspavanog“ kapitala u obliku bankovnih depozita, koji predstavljaju potencijalni izvor za produbljivanje tržišta kapitala.

Na domaćem tržištu, priča o dividendama ostaje u prvom planu. Slovenski burzovni indeks SBITOP ostaje izrazito orijentiran na dividende. Istina je da su se prinosi od dividendi donekle smirili zbog rasta cijena, ali rast cijene nije bio rezultat euforije, već poboljšanih poslovnih rezultata, snažnih bilanci i stabilnih novčanih tokova. Dividende stoga ostaju ključno sidro povjerenja i važan element upravljanja troškovima kapitala.

Čak i nakon ovogodišnjeg rasta, slovenske dionice su u prosjeku umjereno vrednovane. Krka ostaje primjer kvalitetnog i stabilnog poslovnog modela i upravljanja, dok NLB, unatoč izvrsnim rezultatima, i dalje trguje po konzervativnim procjenama. Petrol, Triglav i Telekom Slovenije su pod utjecajem regulatornih i sektorskih rizika, zbog čega su jazovi između tržišne cijene i fundamentalne vrijednosti još uvijek izraženi na nekim mjestima.

Tokovi kapitala također će biti važan čimbenik u 2026. Uvođenje individualnih investicijskih računa (INR) donijet će novi domaći kapital na tržište, a uvrštenje dionica Vzajemne također će privući dodatnu pozornost prije toga. To ne znači automatski rast, ali znači veću dubinu i interes za domaće tržište.

Zaključno, 2026. se može opisati kao godina bez euforije, ali s čvrstim temeljima. Okruženje će biti zanimljivo, zahtjevnije, volatilnost će vjerojatno biti veća, ali prilike će postojati tamo gdje su poslovni modeli visoke kvalitete, bilance snažne, a očekivanja razumna. U takvim uvjetima, investitori koji se klade na disciplinu, stabilne novčane tokove i strpljenje, a ne na kratkoročne priče, bit će uspješni dugoročno.