Zbivanja na financijskim tržištima opet su vrlo živa, i to ne samo zato što su sve bliže lipanjske sjednice Feda (13.-14. lipnja) i ECB-a (15. lipnja). Apple je u ponedjeljak predstavio svoj prvi uređaj za virtualnu stvarnost, Vision Pro headset, koji osobu vodi u virtualni svijet snova.
S uređajem koji prvi put nakon devet godina (Apple Watch) ulazi u novu kategoriju proizvoda, Apple se natječe s Metom koja razvija vlastiti metaverzum. Cijena Vision Pro iznosi pozamašnih 3499 USD, što je znatno više od konkurencije. Čak i prije nego što je Tim Cook predstavio Vision Pro, dionice su dosegle rekordnu razinu prvi put u 17 mjeseci, ali su pale nakon događaja i Apple je završio trgovanje u ponedjeljak s padom od 0,76 posto, a utorak s još 0,24 posto, nešto ispod 180 dolara. No, zato su dionice Unityja skočile 17 posto nakon što je Apple najavio partnerstvo s proizvođačem softvera.
U Morgan Stanleyju podigli su ciljanu vrijednost dionice Applea na 190 dolara, iako trenutno kotiraju na više od 28 puta većoj zaradi od očekivane zarade po dionici, što je znatno iznad medijana ovog sektora (12,8). No, ove godine (nakon prošlogodišnjih strmoglavih padova) očito je sve u znaku dionica velikih tehnoloških kompanija, posebice onih iza kojih stoje nove tehnologije, posebice umjetna inteligencija. Rekordnih 8,5 milijardi dolara proteklog je tjedna ušlo u tehnološke dioničke fondove, prema podacima Bank of America.
Pet najvećih dionica unutar S&P 500 sada čine gotovo 25% ukupnog indeksa, što je rekord u više od 50 godina. Također je važno istaknuti da je S&P 500 trenutno na desetomjesečnom vrhu i da se već odbio 20 posto od svog pada, što znači da ulazi u bikovski trend, iako nema puno onih koji ovogodišnji rast još uvijek označavaju kao rast unutar medvjeđeg trenda.
Da se svjetsko gospodarstvo još uvijek suočava s velikim izazovima, možda je očitije od burzi na naftnim tržištima. Dapače, cijena nafte značajno je porasla u ponedjeljak nakon što je najveći izvoznik, Saudijska Arabija, najavila da će od srpnja dobrovoljno smanjiti proizvodnju za milijun barela dnevno (s 10 na 9 milijuna), što je dio šireg konsenzusa članice Opec+ kartela koji se s nižim kvotama ekstrakcije suprotstavlja nižim cijenama zbog sve izglednije recesije. Opec+ će ukupno smanjiti proizvodnju za gotovo 3,7 milijuna barela, što predstavlja 3,6 posto globalne potražnje za naftom.
No, u utorak je nafta opet znatno pojeftinila. Ako se u ponedjeljak za Brent trebalo platiti gotovo 79 dolara, u utorak navečer cijena je bila samo 76 dolara. Ponovno su u prvom planu strahovi od ponovnog dizanja kamatnih stopa od strane Feda, a time i veće vjerojatnosti recesije. Raspoloženje je dodatno pogoršala vijest da su industrijske narudžbe u Njemačkoj u travnju pale za 0,4 posto, dok su analitičari očekivali blagi porast.
