Azijski tigrovi: Ekonomska i geopolitička budućnost između Kine i SAD-a

Sve je krenulo 60-ih godina prošlog stoljeća kad su se Azijski tigrovi etablirali proizvodeći majice i plastično cvijeće, a nekoliko godina kasnije, već su proizvodili memorijske čipove i prijenosna računala. Sve do 1990-ih, postizali su bez iznimke, dvoznamenkasti ekonomski rast. Međutim, tad je došlo do potpunog preokreta kroz Azijsku financijsku krizu (1997-98.) gdje su rast i fascinacija prestali. Ubrzo je NR Kina preuzela zvjezdanu ulogu u Aziji i pogurala ekonomije Azijskih tigrova u drugi plan.

U ekonomskoj sjeni Kine, trgovinskog rata između SAD-a i Kine, budućnost Azijskih tigrova pitanje je koje golica maštu ekonomskih i geopolitičkih stručnjaka. Azijski tigrovi su u suvremenim okolnostima pozicionirani između Kine i SAD-a. U novom konfliktu nalik na hladnoratovsku politiku, upravo su sigurnost i prosperitet glavne geopolitičke brige četiri azijske države.

Iako površnim pogledom mainstream mediji prezentiraju kako su Tajvan, Singapur i Republika Koreja profitirali ekonomskim ratom između Kine i SAD-a, dugoročno i u globalu ekonomije Azijskih tigrova izložene su negativnim trendovima. Ove četiri države širenjem globalizacije u značajnom dijelu uključile su svoje ekonomije u međunarodnu razmjenu, te trenutno zbog otvorenih ekonomija nisu imune na borbu između dvije svjetske supersile.

I dok SAD i Kina imaju 12 i 20 posto udio izvoza BDP-a, Azijski tigrovi kao male i otvorene ekonomije bilježe od 45 posto (Republika Koreja), preko 65 posto (Tajvan), sve do 200 posto BDP-a (Singapur i Hong Kong). Ta ovisnost o drugim državama, Azijske tigrove primorala je da zaustave negativne trendove. Prije novog milenija, ove države bile su uključene u samo pet regionalnih trgovinskih sporazuma. Zaključno s 2019. godinom, pristupile su još u 49 sporazuma. Primjerice, Singapur je začetnik ideje TPP-a (Transpacifičko partnerstvo) i RCEP-a (Regionalno ekonomsko partnerstvo koje uključuje ASEAN i Kinu).

Postoje tri potencijalna scenarija geopolitičke strategije koja uključuje Azijske tigrove u istočnoj i jugoistočnoj Aziji u idućih dva desetljeća. Prvi je regionalna hegemonija Kine, drugi obuhvaća regionalnu bipolarnost Kine i Japana kao ključnih aktera, dok treći scenarij uključuje regionalnu multipolarnost gdje će države gravitirati prema trenutnom stanju. U svom tom vrtlogu, geopolitika u Aziji ne podrazumijeva samo žarišta suparništva i nestabilnosti, već i podjele na vojnom planu. Poput, primjerice, teritorijalnih težnji na prostoru južnokineskog mora i značaj SAD-a u vojnoj suradnji. Stoga će ovaj dio svijeta dugo biti od globalne važnosti. Politički, države koje čine Azijske tigrove, postat će sve relevantniji igrači, ne samo bilateralno, već i multilateralno - s obzirom na to da je Azija postala središte ekonomske dinamičnosti, kako intra-regionalno, tako i globalno.

Upravo je dinamika ekonomije Azijske tigrove pozicionirala na karti svijeta. Sve četiri države prema BDP-u po stanovniku nadmašile su Japan, koji je svima njima bio ekonomski uzor u prošlosti. Međutim, danas, sve četiri države proizvode ono što Kina nije u stanju, odnosno pozicionirali su svoje ekonomije oko kineske sfere. Tako, primjerice, Republika Koreja i Tajvan dominiraju u ekonomskoj niši tehnološkog lanca opskrbe, usredotočujući se na čipove i tehnologiju koji su od vitalnog značaja za 5G, dok su Singapur i Hong Kong dominantni kao financijska središta i vrata između Kine i ostatka svijeta.

Ekonomije Azijskih tigrova dostigle su tehnološki napredak u mnogim industrijama, što im dodatno otežava budući napredak. S obzirom na to da više nemaju primjera države u koje se mogu ugledati kako bi ostvarili rast, kao u prošlosti Japan, njihove ekonomije more iste brige kao i napredne zapadne ekonomije. Sve to čini da će se Azijski tigrovi u dogledno vrijeme morati prilagoditi geopolitičkim i ekonomskim tendencijama između Kine i SAD-a.

Azijski tigrovi i dalje će biti ekonomski predvodnik za ostatak svijeta, budući da su najviše izloženi globalnim trendovima - tehnologiji, geopolitici i financijama. Također, ovaj kvartet država bit će pokazatelj budućnosti čovječanstva. Pioniri su u mnogim novim tehnologijama koje će promijeniti svijet, dok se u istom trenutku bore s dilemama kako se nositi s trendovima starenja populacije, posljedice automatizacije poslova i kako uspješno lavirati između SAD-a i Kine.