Bitcoin obilježio kraj godine, ponajviše zaslugom Trumpa

Fed će vjerojatno smanjiti kamatne stope, slično onome što je ECB učinio prošli tjedan.

Američka središnja banka započela je ciklus snižavanja kamatnih stopa (prethodno su mirovale više od godinu dana) ovog rujna, nakon što se inflacija znatno približila ciljanim dva posto. Ako Fed opet učini ono što svi očekuju, ove će godine kamatne stope smanjiti za ukupno jedan postotni bod – s 4,25 na 3,25 posto. Budući da je američko gospodarstvo u boljem stanju i da će Europska središnja banka u budućnosti vjerojatno još više sniziti kamate, dolar je ove godine vrlo jak, a dodatni vjetar u leđa dala mu je Trumpova pobjeda.

U Amundiju, najvećem europskom upravitelju imovinom, predviđaju da bi za nekoliko tjedana dolar (također zbog oduševljenja američkim dionicama) mogao dosegnuti paritet s eurom (pa će jedan dolar vrijediti kao jedan euro), no predviđaju da će 2025. godine uslijediti oporavak eura. Njihovi analitičari iznenađujuće smatraju da bi do kraja 2025. godine euro mogao vrijediti 1,16 dolara.

Trenutačno je euro na 1,05 dolara, što mu je malo ojačalo nepovjerenje njemačkog kancelara Olafa Scholza (što znači da za dobra dva mjeseca slijede prijevremeni parlamentarni izbori). Svježi podaci o prosinačkoj poslovnoj aktivnosti u eurozoni opet su bili neuvjerljivi. Istina je da je PMI indeks (izračunava ga analitičarska kuća S&P Global) bio na 49,5 bodova viši u odnosu na prethodni mjesec (48,3), ali već šesti mjesec zaredom bio je ispod granice 50, koja je razdjelnica granica između rasta i kontrakcije aktivnosti.

Ali barem je uslužni sektor ponovno iznad oznake 50. S druge strane Atlantika, indeks menadžera nabave (PMI) objavljen u ponedjeljak (zahvaljujući uslužnom sektoru) dosegao je još veću vrijednost nego u studenom. (54,9 bodova). Europska središnja banka prošli je tjedan po četvrti put ove godine snizila kamatnu stopu za 25 baznih bodova (stopa na depozite sada iznosi tri posto) i dala do znanja da je spremna za daljnja smanjenja. Krajem sljedeće godine ključna bi kamata mogla iznositi tek 1,50 posto.

Premija američke burze u usporedbi s europskom trenutno je rekordno visoka. Europsko gospodarstvo jednostavno nije dovoljno konkurentno, dok američko gospodarstvo i dalje lijepo raste. Uz sav ovaj pesimizam, je li sada vrijeme za klađenje na europske dionice? Vincent Mortier, voditelj ulaganja u Amundiju, vjeruje da bi europske dionice mogle uzletjeti zbog dobrih vijesti, baš kao što su kineske dionice ojačale u rujnu zbog nagovještaja tamošnjih velikih poticajnih mjera. “Okidač za rast mogla bi biti Njemačka, koja bi na američke carine mogla odgovoriti fiskalnim poticajima, možda čak i Rusija, koja bi počela povlačiti svoje snage iz Ukrajine”, kaže Mortier. Trenutačno se izglednijim čini njemački zaokret i otpuštanje fiskalne kočnice pod vodstvom nove njemačke vlade. Ove godine frankfurtski DAX indeks lijepo raste i bilježi rast od 20 posto, dok je pariški CAC40 nekoliko posto niži nego na početku godine. Politička kriza i visok proračunski deficit pogodili su i agenciju Moody's koja je u petak Francuskoj snizila kreditni rejting (s Aa2 na Aa3), što je početkom tjedna blago pogodilo cijenu francuskih obveznica.

Vratimo li se na Wall Street, ovaj mjesec se može primijetiti neobičan obrazac. Indeks tzv. vrijednosnih dionica (uglavnom su to niže vrijedne dionice iz zrelih industrija koje u pravilu isplaćuju visoke dividende) skliznuo je u utorak jedanaesti dan zaredom, što se nikada u povijesti nije dogodilo. Isto vrijedi i za elitni Dow Jones: u utorak mu je vrijednost pala deveti dan zaredom, što se nije dogodilo od 1978. Istina je, međutim, da je u ovom negativnom nizu izgubio samo tri posto. Stoga tehnološki indeks Nasdaq juri prema gore, kao i S&P 500. Rast je očito i dalje prilično selektivan. Manje od trećine dionica u S&P 500 (31 posto) nadmašilo je ovaj važan referentni indeks ove godine. Posljednji takvi pokreti bili su u posljednjoj fazi korporativnog dotcom balona krajem 1990-ih. Naravno, nije nužno da ćemo ponovno vidjeti sličnu priču, ali potreban je oprez, pogotovo zato što mnogi investitori kupuju dionice poput Tesle, Applea i Nvidije s polugom. Kad tržište raste, zarada je toliko veća, au negativnom scenariju pad je toliko intenzivniji.

Bitcoin je novi tjedan započeo s novim rekordom, krećući se iznad 107.000 dolara u ponedjeljak i iznad 108.000 dolara u utorak. Dapače, Donald Trump je nagovijestio da će početi stvarati strateške rezerve bitcoina, po uzoru na naftu. Također, pozitivan čimbenik je skoro uključivanje dionica MicroStrategyja (više od 500 posto ove godine) u Nasdaq 100 indeks, što će vjerojatno značiti da će tvrtka kupiti još više bitcoina. No, najveći poticaj bitcoinu dao je Donald Trump jer je BTC nakon izbora skočio za više od 50 posto. "S kriptom želimo napisati veliku priču, želimo biti glavni igrači, ne želimo to prepustiti Kini ili bilo kome drugome", rekao je Trump prije nekoliko dana za CNBC. Na pitanje želi li stvoriti strateške rezerve s bitcoinima, kao i s naftom, odgovorio je: "Mislimo to stvarno."