Dow Jones (30.319 bodova), koji je prošli tjedan "uplovio" u medvjeđu zonu (odmaknuo se od rekorda više od 20 posto), u ponedjeljak je dobio 765 bodova (najveći jednodnevni rast od 24. lipnja), a na Utorak čak 825 bodova. Indeks S&P 500 (3791 bod) u dva je dana ojačao 5,7 posto. Ovako profitabilno dvodnevno razdoblje nije zapamćeno od ožujka 2020. Posebno je uočljiv rast energetskog sektora. Dionice Exxon Mobila i Chevrona skočile su u ponedjeljak i utorak za četiri posto, što je ponajviše povezano s visokim rastom cijena nafte. OPEC se navodno priprema za najveće smanjenje proizvodnih kvota od početka pandemije (sastanak će se održati danas u Beču), pa je Brent, koji je u zadnjoj trećini rujna bio ispod 84 dolara, porastao iznad 91 dolar. JP Morgan predviđa da će se Brent ponovno popeti iznad sto dolara u posljednjem kvartalu.
Vijest da je u SAD-u, uz manje narudžbe, rujanski rast proizvodne aktivnosti bio najniži u gotovo dvije i pol godine (indeks menadžera nabave PMI na 50,9 bodova inače ostaje iznad granice od 50 bodova, što je razdjelnica). između rasta i kontrakcije aktivnosti), donosi financijsku korist, a ne štetu tržištima, jer bi se Fed mogao malo suzdržati od naglog pooštravanja monetarne politike. To je također pokrenulo rast na tržištima obveznica. U ponedjeljak su traženi prinosi (kreću se u suprotnom smjeru od cijena obveznica) američkih i europskih državnih obveznica skliznuli za oko 20 baznih bodova, a u utorak za daljnjih 10. Prinos na 10-godišnju slovensku obveznicu sada je neznatno više od tri posto, au američkom slučaju 3,6 posto.
Dionice Twittera u utorak su porasle čak 13 posto jer je Elon Musk, prvi čovjek Tesle, ponovno spreman platiti 54,20 dolara po dionici za preuzimanje Twittera. Kao što je poznato, Musk je akviziciju Twittera najavio još u travnju, ali je potom odustao. Tesline dionice pale su početkom tjedna za oko devet posto jer je tvrtka u trećem kvartalu zbog logističkih prepreka prodala manje vozila od očekivanog. Tržišna kapitalizacija Tesle tako je u jednom danu pala za oko 70 milijardi dolara, što je više od vrijednosti General Motorsa i Forda. Iako je Tesla još uvijek isporučila rekordan broj vozila u trećem tromjesečju, suočava se s izazovnim zadatkom u posljednjem tromjesečju – mora isporučiti 450.000 vozila ako želi da godišnji rast ove važne mjere performansi bude 50%.
Puno više od Tesle zabrinjava situacija s jednom od najvećih europskih banaka Credit Suisse, koja je za Švicarsku sistemski važna banka, ali koju u posljednje vrijeme muče brojni problemi, prije svega gubitak od pet milijardi kuna zbog prevelike izloženosti propali investicijski fond Archegos Capital Management. Gubitak u drugom kvartalu iznosio je 1,59 milijardi franaka. Iako je banka solventna, nužna je dokapitalizacija (prema nekim procjenama četiri milijarde franaka), a dividenda će sigurno biti niža. Uprava banke, čija je tržišna kapitalizacija pala ispod 10 milijardi franaka, negira da tvrtka ima problema s likvidnošću, a nisu komentirali ni pisanje Financial Timesa da su prošlog vikenda razgovarali s najvažnijim partnerima i uvjeravali ih da banka ima dovoljno kapitala. Ali kada se glasine počnu širiti, samo to može pokrenuti smrtonosnu spiralu.
Najveći pesimisti tako su povlačili neke paralele s bankom Lehmann Brothers (koja je propala u rujnu 2008. i izazvala veliku financijsku krizu), no ta je ocjena vjerojatno pretjerana. No, i švicarski tržišni regulatori (Finma) i Bank of England u Londonu, gdje Credit Suisse ima važnu podružnicu, su na ogradi. Bit će potreban ozbiljan plan restrukturiranja.
Dionice su pale 11,5 posto u ponedjeljak i već su bile 60 posto niže od svoje razine od početka godine, vrijednost CDS-ova porasla je na najvišu razinu u dva desetljeća, do 350 baznih bodova. Ulagači su tako morali platiti 350.000 eura ako su htjeli osigurati 10 milijuna eura obveznica Credit Suissea. Cijena dionice bila je samo 0,2 puta veća od knjigovodstvene vrijednosti. U utorak je došlo do (privremenog?) preokreta, tečaj se snažno oporavio, porastao za devet posto, na 4,29 franaka.
