U petak su ulagači na Wall Streetu pozdravili objavu podatka o američkom tržištu rada iz prosinca koji je donio nadu u meko prizemljenje američkog gospodarstva. Prošlog mjeseca otvoreno je neto 223.000 radnih mjesta (23.000 više od predviđanja), a stopa nezaposlenosti pala je na 3,5 posto. Tržište rada stoga ostaje snažno, ali je također vrlo važno da pritisci na plaće popuštaju. To je barem ako je suditi po samo 0,3% mjesečnom rastu (godišnji rast je bio 4,6%) satnice, što je manje od očekivanog. Analitičari kažu da je to dobar signal (u Fed-ovoj borbi protiv inflacije) da bi stezanje monetarne politike moglo dati željene rezultate.
Ipak, nervoze je bilo i ovog tjedna, posebice u srijedu, kada je negativna kretanja na Wall Streetu izazvalo izvješće američke središnje banke (Fed minute) o sjednici u prosincu, na kojoj je Federalna rezerva prepolovila kamatnu stopu. postotni bod, na između 4,25 i 4,50 posto, što je najviše u posljednjih 15 godina. Fed ne posustaje ni za milimetar u borbi protiv inflacije i najavljuje nova povećanja (vjerojatno 25 baznih bodova već 1. veljače), a prije svega očekuje se da će kamatne stope na tim razinama ostati još neko vrijeme.
Ako terminska tržišta vjeruju da bismo već krajem ove godine mogli vidjeti neku vrstu smanjenja kamatnih stopa, trenutačno nitko unutar Fedovog Odbora za otvoreno tržište (FOMC) o tome ne razmišlja. Smatraju da bi Fed pogriješio kad bi započeo novi ciklus snižavanja kamata prije nego što se inflacija smiri. Također će biti potrebno nastaviti smanjivati ukupnu bilancu, koja se od lipnja smanjila za 364 milijarde dolara, na 8,6 trilijuna dolara.
Već idućeg tjedna najveće američke banke otvaraju sezonu objava kvartalnih poslovnih rezultata. Prve projekcije pokazuju da će dobit kompanija unutar S&P 500 indeksa u razdoblju listopad-prosinac pasti za jedan i pol posto, što će biti prvi pad dobiti od trećeg kvartala 2020. Da nije za energetske tvrtke, koje su prošle godine impresionirale izvrsnim rezultatima, već bi u prethodna dva kvartala zabilježile pad dobiti. U banci Citigroup ističu da su europske dionice povoljnije vrednovane od američkih, budući da je očekivanje pada dobiti od 15 posto već uključeno u dionice europskih kompanija.
U Citigroupu su stoga ulagačima preporučili smanjenje udjela američkih dionica u svom portfelju, gdje još vlada preveliki optimizam oko budućeg poslovanja. U prvom tjednu ove godine europske su burze doista bile mnogo impresivnije od onih u New Yorku. Indeks STOXX600 ojačao je 3,4 posto, a frankfurtski DAX gotovo pet posto.
