GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Europski krizni fond na pogrešnim temeljima

Europski krizni fond na pogrešnim temeljima
KONTROVERZE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 28.07.2020 / 11:54
Autor: Andreas Noll, Deutsche Welle
KOMENTAR - Sporazum o zajedničkom europskom zaduženju mnogi političari nazivaju “povijesnim trenutkom”. No je li to i ispravna odluka?

Objašnjenje zvuči uvjerljivo. Novi fond za obnovu će Europskoj uniji, koja je uslijed pandemije korone zapala u ekonomske poteškoće, pomoći da ponovo prikupi snagu - i istovremeno će odaslati znak solidarnosti. Jaki će pomoći slabijima. A budući da bi ta solidarnost trebala biti popraćena i osjećajem zahvalnosti, ovaj program će oslabiti populiste. Više novca iz Bruxellesa znači manje glasova za Salvinija i njemu slične - tako otprilike glasi pomalo gruba računica. No ona se, nažalost, u prošlosti rijetko pokazala točnom.

S druge strane postoji jedan svijetao uzor iz prošlosti. Nakon Drugog svjetskog rata su SAD svojim sada već legendarnim Maršalovim planom organizirale obnovu Europe.

No trenutno u Europi ne treba ništa obnavljati, a nema ni manjka prehrambenih proizvoda koje bi trebalo nadoknaditi. Ono čega ima su zahtjevi i očekivanja, koje sve treba financirati - naknade za nezaposlenost ili prisilni odlazak na skraćeno radno vrijeme, mirovine, izdvajanje za zdravstveno osiguranje. Različiti oblici socijalnih izdataka u vremenima krize rastu - a većina državnih proračuna već i sada su na granici izdržljivosti. Ali za krpanje tih budžetskih rupa je EU trenutno najlošiji izbor.

Ne može se govoriti o pomoći za nezaposlene ako se istovremeno ne raspravlja o visini i trajanju te pomoći. Ne može se govoriti o mirovinama bez da se priča i o dobi u kojoj se u mirovinu može ići. No stranim biračima dati da suodlučuju o pitanjima državnog proračuna drugih, to ne želi niti jedna članica EU-a - a ponajmanje one zemlje koje sada posebno glasno pozivaju u pomoć.

Političari koji su sada dogovorili ovaj paket pomoći znaju da "normalno" financiranje budžeta drugih država uz pomoć zajedničkih dugova oni ne mogu objasniti svojim građanima. Zbog toga oni sada naglašavaju da se tu ne radi o "lošim starim dugovima", već o "dobrim novim dugovima".

Stoga se definiraju novi projekti okrenuti spram budućnosti, koji bi trebali ojačati Europu. Naravno da pritom nitko ne misli na ponavljanje priče s izgradnjom nepotrebnih aerodroma, koji su u Španjolskoj građeni novcem EU-a., ali tko jamči da će ovaj puta biti bolje? Na kraju krajeva sada je potrebno dati više novca i to u kraćem vremenu. Ali ne samo stručnjaci - i građani su uvidjeli gdje su problemi. Tako u Bugarskoj ljudi protestiraju jer se boje da bi novac iz Bruxellesa ponovo mogao završiti u nečijim privatnim džepovima.

Ove sadašnje obimne izdatke Europske unije će vraćati mlada generacija. Grčki sociolog Mihael Kelpanides je u jednoj studiji mjerio stupanj europske osviještenosti sadašnje generacije mladih. Pritom je svoje istraživanje proveo na mjestu gdje bi razumijevanje za teme i probleme drugih trebalo biti posebno jako: na najstarijoj Europskoj školi na kontinentu, onoj u Luxemburgu.

Njegov zaključak: "Kada se (mladi ljudi) s tako različitim nacionalnim podrijetlom nađu skupa, tek to im stvara jasnu sliku o tome koliko su doista različiti. Ta spoznaja može umjesto jačanja osjećaja zajedništva dovesti i do svjesnog odvajanja jednih od drugih."

Kelpanidesova studija je samo jedan kamenčić u mozaiku, ali ona pokazuje: tko vjeruje u predivnu ideju europske integracije, ne bi smio od građane tražiti previše odjednom.

No sada, kada je odluka već donesena, EU bi trebao novac usmjeriti tamo gdje Europljani doista moraju postati jačima. Primjerice u zajedničku europsku obranu. No za nju je u pregovorima odvojeno samo sedam milijardi eura - ne baš velika suma.

Europska unija bi mogla i tamo nastaviti, gdje je već došlo do najljepših izraza solidarnosti u sadašnjoj krizi. Više europskih država (i Švicarska!) su prihvaćale pacijente oboljele od Covida-19 iz prenatrpanih talijanskih i francuskih bolnica.

Uspostava europskog registra bolničkih kreveta za intenzivnu njegu , dogovor da će si u kriznim vremenima zemlje EU-a u zdravstvenim pitanjima međusobno pomagati, dijeliti krevete i lijekove, te da neće maske zadržavati samo za sebe - to bi bio uistinu povijesni signal. I to jedan za koji ne bi trebalo čak ni postaviti ploče na kojima piše: Financirano sredstvima Europske unije.

Tagovi: europski krizni fond, Europska unija, Mihael Kelpanides, zdravstvo, Covid-19, koronakriza
PROČITAJ I OVO
Plavi devet
NEZABORAVAN
Plavi devet
KOLUMNA - Legenda za života, onog ''drugog, dragog Dinama'', pripadao je vremenu u kojem su džentlmeni bili u kopačkama. Galantni, a malo plaćeni, igrali su i igrao je nogomet iz ljubavi.
Nesuglasicama zapada i islamskog svijeta kao da nema kraja
POLITIKA I RELIGIJA
Nesuglasicama zapada i islamskog svijeta kao da nema kraja
KOLUMNA - Proteklih tjedana ponovno su svjetla pozornice uperena na tinjajući problem islama. Događaji koji su se zbili u Francuskoj – ubojstvo učitelja zbog prikazivanja karikature proroka Mohameda - i reakcija javnosti Zapadnog svijeta, još jednom pokazuju kako postoje mnoge predrasude, nepoznavanje kulturnih i religijskih običaja, te prije svega idiotizma ljudske rase.
Vlak bez voznog reda
TERET DUGA
Vlak bez voznog reda
KOLUMNA - Trošak pandemije u Hrvatskoj penje se na trideset milijardi kuna. Hrvatska ima šanse, no ovisi o ''golmanu'' javnog duga i o arbitru utakmice koju smo zaigrali na Svjetskom prvenstvu pandemije.
Što nam govori statistika o mortalitetu u Europi tijekom pandemije?
MORTALITET
Što nam govori statistika o mortalitetu u Europi tijekom pandemije?
ANALIZA - Šest država ima značajan višak smrtnosti 2020. (gdje je značajno definirano kao veće od prosječnoga rasta uvećanog za jednu standardnu devijaciju stopa rasta). Te države su redom: Španjolska, Ujedinjena Kraljevina, Belgija, Italija, Nizozemska i Švedska.
Građani su ogorčeni zbog neuspješne države
NEPOVJERENJE U VLADU
Građani su ogorčeni zbog neuspješne države
KOLUMNA - Podrška većine građana strašnom činu rastrojenog mladića na Markovu trgu nije iz razloga što vole i podržavaju nasilje već zato što se osjećaju prevarenima za svo ovo vrijeme demokracije u kojoj smo od potencijalne Švicarske postali impotentnom Hrvatskom.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE