Govor Jeromea Powella u Kongresu nanio je prilično štete Wall Streetu. Njujorški burzovni indeksi pali su za jedan i pol posto, a najveći gubici zabilježeni su u bankarskom sektoru. Powell je upozorio da inflacija više ne pada tako izrazito kao u posljednjim mjesecima 2022., što znači da će se stroga monetarna politika nastaviti. Ciklus povećanja kamata započeo je prije točno godinu dana (ključna kamatna stopa skočila je s nule na sadašnjih 4,50-4,75 posto), a kraj se sve više odmiče. Sada izgleda vjerojatnije da će Fed nakon ožujka, svibnja i lipnja biti prisiljen povećati kamatne stope i u srpnju, a to neće nužno biti povećanje od 25 baznih bodova svaki put.
Mogućnost da već u ožujku doživimo povećanje stope Fed fondova za pola postotnog boda porasla je u utorak s nešto više od 20 posto na 60 posto. "Konačna razina kamatne stope vjerojatno će biti viša od onoga što se očekivalo", rekao je Powell, ne precizirajući koliko visoko se očekuje da će on i njegovi kolege podići kamatne stope. U prosincu su procjene bile za konačnu stopu od 5,1 posto, sada terminske pogodbe pokazuju da će biti oko 5,6 posto. U svakom slučaju, neka dodatna "revizija" naviše ne bi čudila, pogotovo ako su svježi makroekonomski podaci prevrući. Već u nadolazećim danima nekoliko će najava diktirati smjer kretanja tržišta. U petak će analitičari "na stol" dobiti svježe brojke s tržišta rada. Ekonomisti predviđaju da je rast zaposlenosti u veljači usporen na 200.000 (u siječnju je otvoreno čak 517.000 radnih mjesta neto).
Ako su nova radna mjesta zapravo značajno veća, Fed će 22. ožujka podići kamatne stope za 50 umjesto za 25 baznih bodova. Sljedeći tjedan (14. ožujka) bit će ključna objava veljačke inflacije (CPI), koja bi mogla ostati na siječanjskoj razini, što se neće svidjeti burzama koje se nadaju bržem približavanju cilja od dva posto. U sličnoj poziciji kao i Fed je i Europska središnja banka, posebice nakon iznenađujućeg rasta (veljačke) temeljne inflacije na 5,6 posto (na godišnjoj razini). To je alarm da će se i nakon ožujskog povećanja (vrlo je vjerojatno da će ECB sljedećeg četvrtka povećati kamatu za 50 baznih bodova) morati nastaviti s procesom zaoštravanja monetarne politike.
Cijene obveznica također su ponovno pale u utorak, što je dodatno poguralo njihov traženi prinos. Prvi put od srpnja 2007. prinos na američku dvogodišnju obveznicu dosegnuo je pet posto. Cijene nafte pale su za više od tri posto, što predstavlja drugi najveći jednodnevni pad ove godine. Brent sada vrijedi dobra 83 dolara. Pale su i cijene zlata koje je u ponedjeljak dosegnulo više od dvotjedni maksimum od 1.858 dolara, a mnogo jače, za gotovo pet posto, zamahnulo je srebro, koje bi gotovo izgledalo ispod 20 dolara. Američki dolar ponovno je zavladao, njegov rast od jedan posto u odnosu na košaricu valuta dovoljno govori. Indeks dolara dosegnuo je tromjesečni maksimum.
