Globalna ekonomija je u dobrom stanju, pretjeran strah od usporavanja

U SAD-u su slabiji makroekonomski podaci o prodaji na malo, industrijskoj proizvodnji i povjerenju potrošača doveli do negativnih revizija rasta BDP-a. Međutim, ove su brojke uvelike posljedica prijelaznih čimbenika i prilagodbe nadolazećim tarifama. Unatoč usporavanju, očekuje se da će američko gospodarstvo i dalje rasti 2025.

U međuvremenu, europsko gospodarstvo stagnira, ali tržište rada ostaje otporno. Stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosila je 6,2% u siječnju 2025., što je rekordno nisko i ispod tržišnih očekivanja. Broj nezaposlenih je pao, pri čemu su Njemačka (3,5%) i Nizozemska (3,8%) zadržale najnižu stopu nezaposlenosti, dok su one u Španjolskoj (10,4%) i Francuskoj (7,3%) ostale visoke. ECB će nastaviti snižavati kamatne stope kako bi potaknula rast, dok će Kina koristiti fiskalne poticaje kako bi uravnotežila gospodarske izazove, sa svojom uvozno-izvoznom politikom i tečajem juana koji su ključni čimbenici u ublažavanju utjecaja američkih carina.

Kina je postavila cilj rasta BDP-a od oko 5% za 2025. i signalizirala spremnost za dodatne poticajne mjere. Kineska središnja banka provodit će umjereno labavu monetarnu politiku i istražiti nove strukturne instrumente za potporu ključnim sektorima. Vlasti će uskoro objaviti akcijski plan za poticanje potrošnje, osnivanje državnog fonda za ulaganje u startupe. Osim toga, vlada je odredila najviši službeni fiskalni deficit u više od tri desetljeća, što ukazuje na veće javno zaduživanje i potrošnju za potporu gospodarstvu.

Iako se globalno gospodarstvo hladi, to usporavanje ublažuju čimbenici kao što su snažna potrošnja u SAD-u, ublažavanje monetarne i fiskalne politike u Europi i fiskalni poticaji u Kini. Umjesto neposredne globalne recesije, to je više normalna faza ekonomskog ciklusa.

U posljednjem kvartalu 2024. godine kompanije iz indeksa S&P500 ostvarile su rast prihoda od 5,3%, dok je rast dobiti iznosio 13%. Najveći rast dobiti zabilježen je u sektoru informacijske tehnologije (+18%), potrošačkih usluga (+26%) i komunikacija (+26%), dok su tvrtke u energetskom sektoru zabilježile pad dobiti od 26%.

Istodobno, povijesni podaci pokazuju da su tržišni ciklusi prirodni dio gospodarskog razvoja, pri čemu se razdoblja rasta izmjenjuju s usporavanjem, ali dugoročni trend ostaje pozitivan. Dionice su se u prošlosti pokazale kao najprofitabilnija klasa ulaganja, unatoč kratkoročnim oscilacijama i razdobljima krize. Obveznice nude stabilnost, ali njihovi stvarni prinosi ostaju ograničeni, posebno u razdobljima veće inflacije.

Diverzifikacija portfelja između različitih klasa ulaganja i zemljopisnih regija smanjuje rizike i pruža bolju otpornost na tržišne šokove na duži rok. Inflacija je i dalje ključni pokretač stvarnih povrata, pri čemu dionice obično imaju bolje rezultate u okruženju stabilne inflacije, dok roba i zlato mogu ponuditi zaštitu tijekom razdoblja više inflacije.

Iako trenutna situacija donosi neizvjesnost, razdoblja volatilnosti u prošlosti uvijek su nudila prilike ulagačima koji su ostali usredotočeni na dugoročnu strategiju. Povijest pokazuje da strpljenje i promišljeno ulaganje daju najbolje rezultate, bez obzira na kratkoročna kretanja na tržištu.